Što je tumor kostiju?
Tumori koštanog sustava ili tumori kostiju nastaju kao rezultat nekontroliranog abnormalnog rasta stanica u koštanom tkivu i čine normalno koštano tkivo slabijim i lomljivijim. Tumori se mogu pojaviti u bilo kojoj kosti u ljudskom tijelu i u bilo kojem dijelu kosti.
Pojam “tumor kostiju” je široka definicija i uključuje mnoge bolesti čiji se tijek i liječenje mogu znatno razlikovati jedni od drugih. Benignim tumorima nazivaju se sve one promjene koje uzrokuju rast i oštećenja a područje porijekla je iz kostiju i zglobova. Osim što rastu i šire se, oni koji su opasni po život s tendencijom širenja na udaljene dijelove tijela nazivaju se “maligni tumori (rak kostiju / sarkom kosti)”. Oni koji se šire iz drugih organa u tijelu (unutarnji organi, elementi krvnog sustav, koža itd.) na kosti i zglobove nazivaju se “metastatski tumori”. Osim ovih, postoje i drugi poremećaji kostiju koji zapravo nisu tumori, ali uzrokuju razaranje kostiju i zglobova poput tumora.
Benigni tumori nisu kancerogeni. Liječenje ovisi o vrsti tumora i obično se preporučuje praćenje.
Maligni tumori su kancerogeni. Karcinome kostiju dijelimo na primarne i sekundarne karcinome. Primarni karcinomi kostiju su vrste raka koje potječu iz same kosti. Sekundarni rak kostiju (koji se naziva i metastatska bolest kostiju) počinje negdje drugdje u tijelu, a zatim metastazira ili se širi na kosti. Kemoterapija, zračenje ili oba pristupa mogu se preporučiti za liječenje malignih tumora (raka kostiju). Neki karcinomi kostiju također mogu zahtijevati operaciju.
Koji su simptomi tumora kostiju?
Uobičajeni simptom tumora kostiju je bol koja se pojačava tijekom aktivnosti i može se pogoršati noću. Bol se osjeća na mjestu tumora i često se opisuje kao tupa. Bolovi uzrokovani tumorima kostiju ponekad se mogu zamijeniti s artritisom ili bolovima u rastu.
Rak kostiju može se manifestirati uočljivom kvržicom na kosti, vrućicom (38C ili više), pretjeranim znojenjem (osobito noću) i neobjašnjivim gubitkom težine, praćen bolovima.
Kod nekih pacijenata benigni tumori ne uzrokuju nikakve simptome. Srećom, tumor se može otkriti kao rezultat medicinskih pretraga obavljenih iz drugog razloga. Ponekad manja ozljeda može slomiti kost koju je oslabio tumor kosti koji nije otkriven. Takvi slučajevi nazivaju se patološkim prijelomom, tako da je to situacija kada se tumor može otkriti.
Prijelomi, infekcije i druga stanja mogu nalikovati tumorima. Za otkrivanje tumora kostiju mogu se naručiti različiti testovi.
Koji su tipovi malignih tumora kostiju?
Tumori koji potječu iz koštanog tkiva i imaju tendenciju rasta in situ i širenja u udaljene dijelove tijela nazivaju se karcinomi kostiju. Ako rak kostiju zapravo počinje u kostima, klasificira se kao primarni rak kostiju, a ako nastane zbog metastaza iz drugog kancerogenog tkiva u tijelu, klasificira se kao sekundarni rak kostiju.
Primarni rak kostiju čini manje od 1 posto svih vrsta raka i najčešće se razvija u dugim kostima nogu ili nadlaktica.
Liječenje malignih tumora može kombinirati kemoterapiju, zračenje i kirurgiju, ovisno o vrsti i stadiju u kojem se rak nalazi.
Najčešći oblici primarnog raka kostiju su osteosarkom, Ewingov sarkom, hondrosarkom i multipli mijelom.
Osteosarkom
Osteosarkom je najčešći primarni karcinom kostiju. Uglavnom se registrira kod mlađih osoba i djece ispod 20 godina. Uzrok nije poznat. U nekim slučajevima osteosarkom se može javiti i kod više članova iste obitelji. Tumor se najčešće pojavljuje oko koljena u femuru (bedrenoj kosti) ili tibiji (potkoljeničnoj kosti). Također se može otkriti na bokovima i ramenima.
Ewingov sarkom
Ewingov sarkom obično se javlja kod pacijenata u dobi od 5 do 20 godina. Najčešće zahvaćena mjesta su natkoljenice i potkoljenice, zdjelica, nadlaktica i rebra. Ewingov sarkom često metastazira.
Hondrosarkom
Hondrosarkom se javlja kod ljudi srednje dobi. Obično se razvija u ramenima i zdjelici. Ovisno o mjestu i stadiju hondrosarkoma, odlučuje se o vrsti i načinu liječenja.
Multipli mijelom
Multipli mijelom je rak koštane srži koji se često predstavlja kao jedna ili više koštanih lezija i najčešće pogađa starije osobe.
Koji su tipovi benignih tumora kostiju?
Benigni tumori češći su od malignih. Benigni tumori nisu kancerogeni, ali su i dalje abnormalne stanice i mogu zahtijevati liječenje. Benigni tumori mogu rasti i stisnuti zdravo koštano tkivo te tijekom vremena uzrokovati strukturne probleme s kostima.
Osteohondrom
Najčešći benigni tumor kostiju je osteohondrom i najčešće se može javiti u djece u razvoju te mladih do 19 godina. Ti su tumori građeni od kosti i hrskavice i formiraju se u blizini aktivno rastućih krajeva dugih kostiju, kao što su kosti ruke ili noge. Točnije, ovi tumori imaju tendenciju zahvatiti donji kraj bedrene kosti, gornji kraj kosti potkoljenice i gornji kraj kosti nadlaktice. Osteohondromi se smatraju abnormalnostima rasta. Osteohondromi se mogu razviti kao jedan tumor ili kao više tumora.
Enhondrom
Enhondrom je cista otkrivena u koštanoj srži. Može se pojaviti u djetinjstvu i nastaviti rasti u odrasloj dobi. Enhondromi se javljaju u šakama i stopalima, dugim kostima ruku i bedara.
Osteoidni osteom
Osteoidni osteom je tumor kosti koji se obično razvija u dugim kostima tijela, kao što su bedrena kost i potkoljenica. Osteoidni osteomi mogu uzrokovati bol i nelagodu. Osteoidni osteomi mogu se pojaviti u bilo kojem dobu, ali su češći kod djece i mladih osoba.
Hondroblastom
Hondroblastom je rijedak benigni tumor zglobova dugih kostiju tijela. Najčešće se tumor razvija na krajevima bedrene kosti, potkoljenice ili kosti nadlaktice. Ako se ne liječi, hondroblastom može narasti i uništiti okolnu kost, te posljedično uzrokovati bol tijekom pomicanja obližnjeg zgloba.
Neosificirajući fibrom
Najčešće jednostavna koštana cista. Obično se nalazi u nozi i najčešći se susreće u djece i adolescenata. Često se otkrije slučajno kada je pacijentu potrebna rendgenska snimka iz drugog razloga. Ne postaju kancerogeni i ne šire se na druge dijelove tijela. U većini slučajeva liječenje nije potrebno. Obično prolazi samo od sebe kada dijete potpuno odraste.
Gigantocelularni tumori
Koštani tumor divovskih stanica raste na krajevima dugih kostiju tijela. Najčešće se javljaju u blizini zgloba koljena, na donjem kraju bedrene kosti ili na gornjem kraju potkoljenice. Tumori divovskih stanica vrlo su rijetki i obično se otkrivaju u mladih odraslih osoba. Iako tumori divovskih stanica nisu kancerogeni, oni su agresivni i mogu uništiti okolnu kost. Liječenje tumora divovskih stanica najčešće se rješava kirurškim liječenjem.
Fibrozna displazija
Fibrozna displazija je razvoj abnormalnog fibroznog tkiva umjesto normalne kosti. Ovo vlaknasto tkivo slabi kost i može uzrokovati lomljenje ili deformaciju kosti. Neki pacijenti s fibroznom displazijom uopće ne pokazuju simptome. Displazija može zahvatiti više od jedne kosti. U takvim situacijama može biti potrebno kirurški ukloniti zahvaćena područja kosti.
Aneurizmatska koštana cista
Predstavlja abnormalnost krvnih žila koja započinje u koštanoj srži. Ako brzo raste, može biti razorna.
Kako se tumor kostiju dijagnosticira?
Liječnik tijekom konzultacija sluša pritužbe pacijenta i postavlja brojna pitanja kako bi saznao više o općem zdravstvenom stanju te povijesti zdravstvenih problema. Obavlja fizički pregled područja koje uzrokuje tegobe. Procjenjuju se oteklina, bol, osjetljivost i ograničenje kretanja u ovom području te naručuje daljnje pretrage.
Rutinske pretrage krvi pomažu utvrditi jesu li postojeći simptomi nekancerogene prirode. Alkalna fosfataza (ALP) je marker aktivacije kostiju. Za pacijente kod kojih je razvoj kostiju završen, to može ukazivati na abnormalnost u strukturi kostiju.
Postoji li sumnja na karcinom kostiju, mogu se koristiti i slikovne metode. X-zrake mogu otkriti abnormalnu strukturu unutar koštanog tkiva. Magnetska rezonancija (MRI) ili kompjuterizirana tomografija (CT) mogu biti najbolje rješenje kada je potrebno obaviti detaljne pretrage.
Kako bi se definitivno procijenilo je li abnormalna struktura otkrivena u kosti rak ili ne, patolog bi trebao obaviti biopsiju otkrivene strukture i procijeniti ju mikroskopski. Ispituje se struktura stanica u uzorku i procjenjuje se prisutnost abnormalnih stanica. Ovisno o postojanju stanica koje su se promijenile te kako se one mijenjaju, uspostavlja se precizna dijagnoza.
Koji su stadiji tumora kostiju?
Osim dijagnosticiranja raka kostiju, prvo što treba napraviti nakon toga je odrediti stadij u kojem se rak nalazi. Staging je izraz za širenje raka po tijelu. Je li se proširio i koliko se proširio važno je za inscenaciju. Određivanje stadija pomaže odrediti koliko je rak ozbiljan i kako ga najbolje liječiti.
Staging je vrlo složen proces i provodi se procjenom mnogih čimbenika, poput širenja raka, zahvaćenosti limfnih čvorova i metastaza. U osnovi, možemo govoriti o 3 stadija.
Stadij I – Slučajevi kada se u kostima nalaze žarišta raka niskog rizika. Limfni čvorovi su čisti i nema metastaza.
Stadij II – Stanja u kojima postoje žarišta raka visokog rizika u kostima.
Stadij III – Stanja u kojima se rak proširio na druga tkiva.
Koji su uzroci tumora kostiju?
Uzroci tumora kostiju nisu u potpunosti poznati. Genetska predispozicija, izloženost zračenju i ozljede kostiju najčešći su uzročnici tumora kostiju.
Dokazano je da rijetka genetska stanja kao što je Li-Fraumenij sindrom uzrokuju rak. Izloženost visokim dozama zračenja kod ljudi koji su prethodno bili pod radioterapijom može izazvati kancerogene promjene u stanicama kostiju. Konkretno, predviđa se da će stanje koje se zove Pagetova bolest kostiju povećati rizik od raka kostiju kod ljudi u dobi između 50 i 60 godina.
Procijenjeni su specifični razlozi za neke vrste raka kostiju. Na primjer, osteosarkom se povezuje s terapijom zračenjem (osobito visokim dozama zračenja) i drugim lijekovima protiv raka, osobito kod djece. Međutim, izravan uzrok nije identificiran. Ljudi koji su u djetinjstvu imali rijetku vrstu raka oka zvanu retinoblastom, mogu imati veću vjerojatnost da će razviti rak kostiju, jer isti naslijeđeni neispravni gen može biti odgovoran za oba stanja. Također je utvrđeno da ljudi s prijelomima kostiju saniranim metalnim implantatima također imaju veću vjerojatnost da će kasnije razviti osteosarkom.
Kako se liječe tumori kostiju?
Liječenje benignih tumora
Kod većine benignih tumora kostiju, tumor se redovito provjerava kako bi se utvrdilo raste li ili ne. Kada se pacijent žali na bolove, mogu se preporučiti lijekovi. Neki benigni tumori kostiju mogu zahtijevati kirurško uklanjanje u slučaju da postoji slabost kosti. Osim ove mogućnosti, operacija nije propisana za benigne tumore kostiju. Praćenje je dovoljno.
Liječenje malignih tumora
U slučajevima kada se otkriju zloćudni tumori kostiju, liječenje treba provoditi tim liječnika različitih specijalnosti s iskustvom u liječenju raka.
Cilj liječenja je izliječiti rak i očuvati najbolje moguće funkcije dijela tijela zahvaćenog tumorom. Liječenje ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući stadij u kojem se rak nalazi.
Kod nekih karcinoma kostiju, kemoterapija ili radioterapija mogu se koristiti neinvazivno. Kod nekih pacijenata možda će trebati kirurški ukloniti kancerogeno tkivo. Tijekom ovakvih operacija mogu se djelomično ili potpuno ukloniti organi poput ruku ili nogu ili se može primijeniti operacija spašavanja udova.
Oporavak nakon liječenja raka kostiju
Vrijeme oporavka ovisi o vrsti tumora i vrsti liječenja koje se koristi. Nakon terapije, pacijent se neko vrijeme nadzire kako bi se potvrdilo da je tumor potpuno nestao. U međuvremenu se može zatražiti rendgensko snimanje, CT ili MRI u određenim intervalima radi utvrđivanja prisutnosti tumora.
Važno je da se redoviti kontrolni pregledi ne prekidaju jer uvijek postoji mogućnost recidiva i kako bi se ti recidivi mogli rano dijagnosticirati i odmah intervenirati. Recidivi mogu izazvati ozbiljne probleme, stoga je rano otkrivanje iznimno važno.
