Neurologija i Neurokirurgija

Na Odjelima za neurologiju i neurokirurgiju ACIBADEM bolnica u Turskoj svim pacijentima osigurane su najnaprednije mogućnosti liječenja neuroloških poremećaja, bolesti kralježnice i živčanog sustava.

Što je neurologija?

Neurologija je područje medicine koje se bavi različitim neurološkim poremećajima. Ti poremećaji mogu uzrokovati bolesti središnjeg živčanog sustava (mozak i leđna moždina) ili perifernog živčanog sustava (živci koji se protežu do svih dijelova tijela). Smatra se barem jedna od šest osoba pati od neuroloških poremećaja. Specijalist za neurološke bolesti naziva se neurolog. Neurolozi su stručnjaci obučeni za dijagnosticiranje i liječenje, između ostalih i stanja kao što su migrena, moždani udar, epilepsija, ozljede živaca, hidrocefalus, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, tumori mozga, tumori leđne moždine. Dijagnosticiranje i liječenje neuroloških poremećaja najčešće zahtijeva iskustvo i stručnost različitih medicinskih specijalista. ACIBADEM u svojim sveobuhvatnim neurološkim centrima nudi multidisciplinarni pristup, te stručnjake iz područja neurologije, radiologije, intervencijske radiologije, onkologije, ortopedije, fizikalne terapije i neurokirurgije, sve to na jednom mjestu.

Što je neurokirurgija?

Neurološka kirurgija ili skraćeno neurokirurgija uključuje operativno liječenje neuroloških stanja. Dok specijalisti neurolozi mogu koristiti lijekove i neoperativne postupke, neurokirurzi mogu pružiti i kirurška i nekirurška rješenja. U suvremeno opremljenim neurološkim klinikama, neurokirurzi često imaju potporu visokotehnoloških uređaja za intraoperativnu vizualizaciju i neuroimaging kako bi se stopa uspješnosti liječenja i sigurnost pacijenata povećali.

Simptomi neuroloških poremećaja

Postoji više od 600 neuroloških poremećaja koji se mogu manifestirati različitim znakovima i simptomima. Neurološki poremećaji mogu utjecati na govor, pokrete, disanje ili mentalne sposobnosti, ovisno o vrsti poremećaja i zahvaćenim dijelovima tijela. Međutim, najčešći simptomi poremećaja živčanog sustava mogu biti:

• Stalna ili jaka glavobolja
• Napadaji ili drhtanje bez vidljivih potjecaja
• Poremećaji u govoru, nejasan govor
• Poremećaj kretanja, spori ili nespretni pokreti, ataksija
• Ukočenost mišića, slabost ili gubitak snage
• Bol u leđima koja se širi u stopala, nožne prste ili druge dijelove tijela
• Zamagljen, oslabljen ili dvostruki vid
• Utrnulost ili trnci u bilo kojem dijelu tijela
• Neobjašnjiva mučnina ili povraćanje
• Gubitak pamćenja, zbunjenost i slabljene kognitivnih sposobnosti
• Problem s ravnotežom ili nedostatak koordinacije
• Promjene u ponašanju, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Navedeni simptomi također mogu ukazivati na druge vrste poremećaja, te ako osjetite bilo koji od simptoma, trebate se čim prije javiti liječniku. Neurološki pregled i daljnje pretrage mogu pomoći u postavljanju pravovremene dijagnoze. 

Neurološki poremećaji

Brojni su i različiti uzroci neuroloških poremećaja, kao što su ozljede mozga ili kralježnice, genske predispozicije (Huntingtonova bolest), infekcije (meningitis) ili degenerativne promjene (Alzheimerova bolest). Neki od poremećaja su česti (migrena), dok su drugi rijetki (Guillain-Barreov sindrom). U nastavku slijede neki od poremećaja koji se najčešće liječe u ACIBADEM-u:

Tumori mozga

Mogu nastati u samom mozgu (primarni tumor mozga) ili migrirati iz karcinoma koji se nalazi drugdje u tijelu (sekundarni tumor mozga). Primarni tumori mozga obično se nazivaju prema tipu uključenih stanica: gliomi, meningeomi, akustični neuromi, adenomi hipofize, itd. Postoji više od 120 vrsta tumora mozga, a nisu svi zloćudni. Klasificiraju se u 1-4 stupnja, ovisno o tome koliko se tumorske stanice razlikuju od normalnih. Tumori stupnja 1 i 2 ne smatraju se malignim, dok su tumori stupnja 3 i 4 maligni:

• Benigni tumori mozga. Obično rastu sporo i ne šire se na druga područja. Međutim, benigni tumori mozga također mogu pritiskom na okolna tkiva uzrokovati simptome. Meningiom je najčešći tip tumora mozga i u većini slučajeva je dobroćudan. Kraniofaringiomi, švanomi, kraniofaringiomi, hemangioblastomi i gliomi niskog stupnja također su primjeri benignih tumora. Iako rijetko, neki benigni tumori mogu prijeći u maligne.
• Maligni tumori mozga. Najčešće brzo rastu i šire se. Astrocitomi, oligodendrogliomi, glioblastomi najčešći su tipovi malignih tumora mozga. Glioblastoma multiforme je agresivna vrsta tumora koja brzo raste i zahvaća i okolna područja. 
• Tumori hipofize. Nastaju u hipofizi koja je odgovorna za otpuštanje hormona u tijelo. Tumori hipofize klasificiraju se kao benigni adenomi hipofize i maligni karcinomi hipofize.

Simptomi tumora mozga slični su za sve vrste. Najčešći simptom je glavobolja uzrokovana povećanim intrakranijalnim tlakom. U nekih pacijenata navode se i povraćanje ili napadaji. Ovisno o veličini i položaju tumora, mogu se uočiti neki lokalizirani simptomi, kao što su hemipareza, jednostrana slabost, smetnje vida, problemi s ravnotežom, mentalne promjene i promjene u ponašanju. Ako se sumnja na rak mozga, neurološki pregled i različite slikovne metode pomažu u dijagnosticiranju bolesti. MRI skeniranje omogućuje iskusnim liječnicima ne samo da vide tumor već i da procijene tip kao i da ustvrde je li tumor dobroćudan ili zloćudan i to uz 92-93% točnosti.

Epilepsija i napadaji

Epilepsija je neurološki poremećaj karakteriziran abnormalnom moždanom aktivnošću koja uzrokuje neprovocirane napadaje. Postoje različiti tipovi epileptičkih napadaja, koji variraju od praznog pogleda na nekoliko sekundi do grčeva i trzavih pokreta cijelog tijela. Mogu se klasificirati kao žarišne ili generalizirane, ovisno o tome potječu li iz jednog ili više područja mozga. Pouzdana dijagnoza temelji se na detaljnoj medicinskoj povijesti pacijenta, napadajima i obrascima njihove pojave, nakon čega slijede različite dijagnostičke pretrage. Pretrage mogu uključivati EEG (elektroencefalografiju), kranijalnu MRI (magnetsku rezonanciju), PET, SPECT te neuropsihološku procjenu.

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest (PD) progresivni je degenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava. Uzrokuje ga gubitak moždanih stanica koje proizvode neurotransmiter zvan dopamin. Simptomi Parkinsonove bolesti mogu uključivati drhtaje, spore pokrete, krutost mišića, probleme s ravnotežom, koordinacijom i držanjem tijela. Također, pacijenti mogu imati probleme sa spavanjem i govorom, promjene u rukopisu, poteškoće s prehranom, kognitivna i mentalna oštećenja. Simptomi Parkinsonove bolesti negativno utječu na kvalitetu života. U uznapredovalom stadiju, pacijentima najčešće treba osigurati pomoć u svakodnevnom životu.

Cerebrovaskularne bolesti

Cerebrovaskularne bolesti uključuju širok raspon poremećaja povezanih s krvnim žilama i protokom krvi u mozgu. Stenoza (suženje krvnih žila) može uzrokovati probleme s cirkulacijom i krvne ugruške. Kada mozak prestane dobivati kisik, dolazi do oštećenje mozga i moždanog udara. Odjel za neurologiju i neurokirurgiju u ACIBADEM bolnicama liječi sve vrste cerebrovaskularnih bolesti, uključujući i:

• Cerebralne aneurizme. Aneurizma je slaba, tanka točka u krvnoj žili u mozgu. Puknuće može uzrokovati krvarenje opasno po život. 
• Arteriovenske malformacije (AVM). AVM predstavlja skupinu abnormalno zamršenih žila u mozgu. Ako se ne liječe, mogu se povećati i puknuti.
• Kavernozne malformacije. Cerebralna kavernozna malformacija je formiranje abnormalnih krvnih žila u mozgu koje mogu curiti ili krvariti.

Hernija diska

Spinalni diskovi imaju funkciju jastučića koji apsorbiraju pritisak između kralježaka koji tvore kralježnicu. Sastavljeni od hrskavice i vezivnog tkiva, zdravi diskovi između kralježaka mogu izgubiti svoju fleksibilnost, istrošiti se i pohabati. Degeneracija može biti uzrokovana starenjem, neaktivnim načinom života, dizanjem teških utega ili traumama i nezgodama. Nakon toga, diskovi kralježnice mogu stršiti ili se izbočiti, što rezultira hernijom diska ili izbočenjem diska. Štoviše, hernija diska može iritirati ili stisnuti neke korijene živaca, uzrokujući bol u leđima ili bol koja počinje u vratu i proteže se prema rukama ili nogama. Osoba počinje osjećati obamrlost, slabost, gubitak osjeta i oslabljene motoričke sposobnosti u dijelovima tijela povezanim sa zahvaćenim živcima. Kila se može pojaviti u bilo kojem dijelu kralježnice. Najčešće se razvija u vratu (cervikalna hernija diska) ili donjem dijelu leđa (lumbalna hernija diska).

MRI je metoda koja se najčešće koristi za dijagnosticiranje hernije diska, uz CT koji omogućuje bolju kvalitetu slike. Konačno, dijagnoza o tome jesu li živci zahvaćeni ili ne, postavlja se elektromiografijom (EMG).

Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa manifestira se epizodama iznenadne, jake boli lica. Pacijenti ga često uspoređuju sa strujnim udarom. Nastaje zbog kompresije trigeminalnog živca i može se osjetiti na različitim područjima lica. Bol kod neuralgije trigeminusa može trajati nekoliko sekundi i s vremenom se povećavati. Lijekovi protiv bolova obično ne mogu pomoći. Opcije liječenja mogu uključivati lijekove, operaciju i radiokirurgiju gama nožem.

Neurokirurške procedure

Neurokirurške procedure u liječenju kralježnice i mozga zahtijevaju iznimnu razinu točnosti. Stoga bi pacijente trebalo uputiti u uspješne i dokazane zdravstvene centre opremljene vrhunskim tehnologijama u kojima rade iskusni timovi zdravstvenih stručnjaka koji mogu osigurati najbolji ishod. U ACIBADEM-u rade neki od najboljih neurokirurga u Turskoj, specijaliziranih za poddiscipline kao što su kirurgija kralježnice, neuroonkologija, neurovaskularna kirurgija i funkcionalna neurokirurgija. U njihovom radu veliku potporu osiguravaju najnovije tehnologije, uključujući intraoperativni MRI slikovni uređaj koji tijekom operacije osigurava slike u stvarnom vremenu, neuronavigacijski sustav za prevenciju oštećenja živaca i radiokirurški ICON gama nož. Operacija baze lubanje uspješno se provode za tumore mozga kao što su meningeomi, hordomi, švanomi te vaskularne malformacije baze lubanje poput aneurizme, arteriovenskih i kavernoznih malformacija.

Neki od najčešćih tipova neurokirurških zahvata koji se izvode u ACIBADEM-u navedeni su u nastavku:

Kirurško liječenje tumora na mozgu

Kirurško liječenje tumora na mozgu glavna je opcija. Cilj je ili potpuno ukloniti tumor ili, ako se tumor nalazi na osjetljivom području, resektirati što je više moguće bez utjecaja na vitalne funkcije. Ovisno o slučaju, operacija može uključivati kraniotomiju ili manje invazivne postupke kao što je neuroendoskopija. Budući da je potpuna resekcija tumora ključna za preživljavanje, pacijenti s rakom mozga trebaju odabrati vještog kirurga i iskusan neurokirurški centar. Danas napredne tehnologije olakšavaju rad neurokirurzima i osiguravaju veću stopu uspješnosti i sigurnosti po pacijenta. Imamo tisuće uspješnih priča pacijenata s tumorom na mozgu koji u ACIBADEM na liječenje dolaze iz cijelog svijeta.

Kirurško liječenje epilepsije

Od svih pacijenata s epilepsijom, nekih 20-30% pacijenata ima epilepsiju rezistentnu na lijekove ili refraktornu epilepsiju. To znači da se napadaji ne mogu kontrolirati lijekovima. Za neke od ovih pacijenata operacija može biti alternativa. U ACIBADEM-u se provode različite vrste operacija epilepsije:

• Fokalna resekcija: izrez malenog područja u mozgu gdje se javljaju napadaji
• Kalozotomija korpusa: rezanje živčanih vlakana između dviju hemisfera mozga u cilju sprječavanja širenja napadaja
• Hemisferoktomija: prekid povezanosti jedne hemisfere mozga s drugom u slučajevima kada je jedna strana mozga oštećena
• Stimulacija vagusa: postavljanje elektrode na živac vagus

Ovisno o slučaju, svrha kirurškog liječenja epilepsije je eliminirati napadaje, smanjiti njihovu učestalost ili smanjiti intenzitet napadaja.

Kirurško liječenje Parkinsonove bolesti (duboka stimulacija mozga)

Duboka stimulacija mozga (DBS) je operacija koja se provodi za kontrolu simptoma Parkinsonove bolesti kada lijekovi nisu učinkoviti. Operacija uključuje ugradnju elektroda u određeno područje mozga kako bi se regulirala električna aktivnost koja je uslijed bolesti poremećena. Područje se precizno određuje tomografijom mozga i MR snimkama. DBS operacija je održiva opcija za pacijente u uznapredovalom stadiju Parkinsonove bolesti koji su rezistentni na lijekove ili imaju previše nuspojava. Mnogima od njih operacija osigurava priliku za bolji i kvalitetniji život.

Cerebrovaskularna kirurgija

Trenutačno se cerebrovaskularne bolesti mogu uspješno liječiti u suvremeno opremljenim zdravstvenim centrima u kojima rade iskusni timovi specijalista. Moždani udar, aneurizme mozga, arteriovenske malformacije, kavernozne malformacije i drugi neurovaskularni poremećaji koji zahtijevaju kirurški zahvat, rutinski se liječe u ACIBADEM-u, bez obzira na složenost slučajeva. Za optimalne rezultate mogu se koristiti minimalno invazivne tehnike, endovaskularne metode, mikrokirurgija i radiokirurgija.

Gama nož – radiokirurgija

Gama nož je neinvazivni alat za stereotaktičnu radiokirurgiju (SRS) bez rezova. Koristi višestruke zrake koje precizno usmjerava na bolesne stanice. Gama nož uređaj može se koristiti za liječenje različitih bolesti mozga, uključujući:

• Benigni ili maligni tumori mozga jasnih rubova
• Funkcionalne probleme, kao što je Parkinsonova bolest i neuralgija trigeminusa
• Vaskularne bolesti mozga, poput arteriovenskih malformacija i kavernoma

Liječenje hernije diska (discektomija)

Ako je pacijentu dijagnosticirana hernija diska, liječnik može preporučiti kratko razdoblje mirovanja, protuupalne lijekove, lijekove protiv bolova, fizikalnu terapiju, tjelovježbu i epiduralne injekcije steroida. Ne pomogne li konzervativno liječenje ili se simptomi pogoršaju, pacijentu može pomoći kirurško liječenje. Discektomija je vrsta operacije koja se provodi radi ublažavanja kompresije živca tako što se dio hernije diska ukloni (djelomična discektomija) ili se ukloni čitava. Tijekom operacije, kirurzi moraju biti vrlo pažljivi kako bi odvojili živce i otkrili tkivo diska te izbjegli bilo kakva druga oštećenja. Danas je moguće bolje zaštititi živce endoskopskim zahvatima ili mikrodiscektomijom koja se provodi mikroskopskim pristupom. U ACIBADEM-u najčešće biramo minimalno invazivnu discektomiju koja pacijentu osigurava brži i lakši oporavak i povratak svakodnevnim obvezama.

Kirurško liječenje neuralgije trigeminusa

Kada lijekovi ne mogu pomoći kod simptoma neuralgije trigeminusa, mogu se razmotriti i različite kirurške mogućnosti. Za smanjenje ili uklanjanje boli može se primijeniti mikrovaskularna dekompresija (MVD), rizotomija, balonska kompresija. Moguće je i liječenje gama nožem. 

Zašto odabrati ACIBADEM?

Našim pacijentima osiguravamo i sljedeće pogodnosti:

• Sveobuhvatnu neurološku njegu multidisciplinarnog tima stručnjaka;
• Pristup naprednim medicinskim, kirurškim i minimalno invazivnim rješenjima;
• Liječenje složenih i zahtjevnih neuroloških bolesti i poremećaja;
• Najnovije tehnologije koje osiguravaju najveću sigurnost i učinkovitost;
• Pacijentima iz cijelog svijeta osiguravamo usluge iznimne kvalitete svjetski poznatog zdravstvenog brenda.