Kardiologija i kardiološki postupci

Kardiologija i kardiološki postupci

Centar za njegu srca Acıbadem kvalitetom svojih usluga na svjetskoj razini osigurava iznimnu potporu i postupke u liječenju bolesti srca u Turskoj. Koristimo najsuvremenije tehnologije i osiguravamo i najcjelovitije metode dijagnosticiranja i liječenja kardiovaskularnih bolesti.

U našem centru za njegu srca, timovi kardiologa i kardiokirurga svojim „timskim pristupom“ osiguravaju najučinkovitiju njegu koja je doista „usredotočena na pacijenta“.

U centru osiguravamo neinvazivne pretrage i postupke minimalno invazivne interventne kardiologije, dijagnostiku te liječenje, elektrofiziološku studiju, nuklearnu kardiologiju, Flash CT, PET-CT, MRI srca, EKG i sportski EKG, ECO, koronarnu angiografiju i angiografiju zapešća.

Izvodimo minimalno invazivne operacije i složene operacije kao što su koronarna angioplastika i primjena stenta, bypass kirurgija, TAVI, postupak kateterske ablacije i tako dalje.

Najčešća srčana oboljenja

Bolest koronarne arterije

Bolest koronarnih arterija jedna je od najčešćih bolesti srca. Krv može slobodno prolaziti kroz zdravu koronarnu arteriju, što omogućuje opskrbu srca krvlju bogatom kisikom.

Bolest koronarnih arterija jedna je od najčešćih bolesti srca. Krv može slobodno putovati kroz zdravu koronarnu arteriju, što omogućuje opskrbu srca potrebnom krvlju bogatom kisikom.

Visoka razina kolesterola i visoki krvni tlak te pušenje mogu oštetiti unutrašnjost arterija, a rezultat je nakupljanje plaka unutar arterijskih stijenki koji sprječava protok krvi. Ovakvo stanje signal je za početak koronarnog oboljenja.

Što se više plaka nakuplja u arteriji, to arterija postaje uža i dodatno se smanjuje količina krvi koja teče u srce. Time srce gubi kisik, što uzrokuje bolove u prsima.

Sužena arterija koja je u potpunosti blokirana krvnim ugrušcima uzrokuje srčani udar (infarkt miokarda). Nedostatak krvi bogate kisikom dovodi do trajnog oštećenja srčanog mišića.

Srčani udar

Srčani udar počinje kada se blokira koronarna arterija koja hrani srce ili bilo koju od njegovih grana. Rezultat je nepovratno oštećenje srčanog mišića ili fatalni srčani udar. Srčani udari su najozbiljniji od svih koronarnih bolesti srca.

Dva su glavna čimbenika koji povećavaju rizik srčanog udara: “nepromjenjivi rizici” i “promjenjivi rizici”. Nepromjenjivi rizici uključuju genetičke čimbenike, dob, i muški spol. Muškarci i svi oni čiji članovi obitelji imaju povijest ranih srčanih udara pod većim su rizikom. Rizici se također povećavaju s godinama.

Druga grupa su “promjenjivi rizici”. Smanjenje ovih čimbenika rizika potpuno ovisi o trudu pojedinca. Pušenje, visoki krvni tlak (hipertenzija), dijabetes, visoka razina masnoća u krvi, i pretilost uključeni su u ovu skupinu čimbenika.

Primarni simptom srčanog udara je bol u prsima. Kod klasičnih slučajeva infarkta, bol je jaka i razarajuća. Rana intervencija je iznimno važna, kao i svjesnost simptoma koja omogućava pojedincu da potraži zdravstvenu pomoć bez gubljenja vremena.

Bolesti srčanog zaliska

Srce ima 4 zaliska koji se neprestano i kontinuirano otvaraju i zatvaraju. Nepravilno otvaranje i zatvaranje zaliska može rezultirati oboljenjem srčanog zaliska.

Bolesti zaliska mogu biti kongenitalne ili razvijene nakon reumatizma u djetinjstvu, ili kalcifikacije u kasnijoj dobi.

Subjektivne tegobe mogu varirati ovisno o tome koji zalistak je obolio. S povećanjem subjektivnih tegoba, pojavljuju se i simptomi. Ti simptomi su opći zamor, brzo umaranje, palpitacije, osjećaj blokiranosti, gubitak vazduha, i otečena stopala koja signaliziraju edem u tijelu.

Prije bilo kakvih tegoba, bolest zaliska može se slučajno dijagnosticirati ako doktor čuje šum na srcu. Kako se tegobe pojačavaju, može se postaviti dijagnoza uporabom specijalnih dijagnostičkih tehnika: elektrokardiografija, rendgenska snimka prsa, ehokardiografija i kateterizacija srca.

Aritmije

Kod aritmije problemi nastaju kao rezultat promjene pulsa. Iako se aritmije uglavnom viđaju kod pacijenata koji imaju postojeći srčani poremećaj, mogu se razviti i kod ljudi koji nemaju zdravstvenih problema.

Neki oboljeli nisu ni svjesni ovih problema, i dobiće dijagnozu samo nakon rutinske pretrage ili nakon elektrokardiograma (EKG) napravljenog iz nekog drugog razloga. Međutim, značajan broj pacijenata konzultira svojeg liječnika povodom tegoba palpitacije, nepravilnih otkucaja srca, neprirodnog osjećaja u prsima, osjećaja praznine, vrtoglavice, nesvjestice, manjeg kapaciteta pri naporu i nedostatka daha.

Endokarditis

Endokarditis je mikrobna inflamacija unutarnjeg sloja srca, koji se naziva endokard, a koji također uključuje i srčane zaliske. Simptomi variraju ovisno o inficiranom dijelu srca te vrste bakterije koja uzrokuje infekciju.

Pacijentima se intravenozno daju antibiotici najmanje 4-6 tjedana. Operacija je opcija kod zatajenja rada srca izazvanog endokarditisom ili uslijed ekspulzije krvnog ugruška.

Neophodno je primijeniti terapiju za endokarditis. Srčani bolesnici osobito se trebaju paziti.

Kardiomiopatije (bolesti srčanog mišića)

Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1995, kardiomiopatije su bolesti srčanog mišića koje rezultiraju srčanom disfunkcijom. Postoje 4 grupe kardiomiopatija:

1. Dilatirane kardiomiopatije
2. Hipertrofične kardiomiopatije
3. Restriktivne kardiomiopatije
4. Aritmogene kardiomiopatije desne ventrikule

Postoji mnogo čimbenika koji uzrokuju kardiomiopatije, uključujući bolest koronarne arterije, bolest srčanog zaliska, hipertenzija, infekcije sustava, metaboličke bolesti, genetički razlozi i različite vrste trovanja.

Operacija može biti izvedena u slučajevima kad lijekovi ili intervencije ne mogu biti primjenjeni.

Bolesti velikih krvnih žila

Aneurizme abdominalne aorte: Oštećenje stijenke aorte uzrokuje da se najveća arterija koja izlazi iz srca proširi na 1,5 puta svoje prvobitne veličinu u području trbuha. Češće se opaža kod starijih muškaraca. Javlja se u 2-3 slučaja na svakih 10 tisuća ljudi.

Pušači te osobe s nasljednom aneurizmom, starije dobi ili visoke osobe, s začepljenem arterija, visokog kolesterola ili s kroničnim plućnim bolestima te hipertenzijom, izloženiji su riziku od nastanka aneurizme abdominalne aorte.

Najčešće, aneurizma abdominalne aorte nema nikakve simptome. Bolest se obično dijagnosticira kad pacijent dođe na kontrolne pretrage zbog neke druge zdravstvene smetnje. Približno 25% pacijenata može imati kontinuirane ili povremene bolove u trbuhu.

Aneurizma torakalne aorte: Ovo su aneurizme koje se formiraju u aorti, u području prsa. Lokalizirano proširenje od oko 4 cm naziva se aneurizma. 1-1.5% pacijenata s torakalnom aneurizmom ima 65 ili više godina.

Pacijenti dobi 65 godina i stariji skloniji su ovoj bolesti. Torakalna aneurizma može biti pokrenuta disekcijom aorte, nasljednom aneurizmom, bolešću vezivnog tkiva (Marfan sindromom), traumom i infektivnim bolestima.

Aneurizme torakalne aorte obično ne daju nikakve simptome. Široke aneurizme mogu izazvati bol u prsima, leđima i trbuhu. Subjektivne tegobe sliče na tegobe kod srčanog udara. Međutim, drugi simptomi mogu uključiti i disfoniju, otežano gutanje, kašalj, povraćanje te krvarenje. Iznenadna pojava ovih simptoma može ukazivati na urgentnu situaciju poput pucanja aorte.

Disekcija: Aortna disekcija je naprsnuće u stijenki aorte. Kliničke manifestacije mogu varirati ovisno o lokaciji aortnog naprsnuća.

Kod većine pacijenata, stanje je uzrokovano hipertenzijom. Može se razviti i kao rezultat različitih bolesti poput aortne aneurizme, bolesti kolagenog tkiva, aortne stenoze, aortne koarktacije i drugih zdravstvenih tegoba koje se vezuju uz aortu. Simptomi često počinju naglim, jakim bolom u prsima i bolom u leđima koji je opisan poput ubadanja. Od propratnih tegobe mogu se javiti i perspiracija, osjećaj hladnoće, mučnina i povraćanje.

Periferne embolije: periferna vaskularna bolest (PVD) je uskost ili sužetak vena koje nisu koronarne a koje snabdijevaju srce kisikom. Sužetak je toliko uznaprjedovao da organi ne primaju dovoljno krvi.

Dijabetes, dugoročna hipertenzija, dugoročni poremećaj metabolizma lipida, povijest ateroskleroze (krutost krvnih žila) u obitelji, giht, nedovoljno vježbe i ovisnost o nikotinu neki su od rizičnih čimbenika.

Najčešća tegoba je bol. Međutim, odlike bola se razlikuju: Ljudi sa suženjem osjećaju bol nakon što malo prošeću. Kako se suženje pojačava, udaljenost koju mogu prijeći smanjuje se. Obično je bol nalik grčevima. Međutim, nestaje nakon odmora od 2-5 minuta.

Suženje vena (venska tromboza): Suženje vena uzrokovano malim ugruškom u veni ponekad ne daje nikakve simptome. Međutim, i najmanji ugrušak može biti opasan po život u ovisnosti o lokaciji. Kirurške tehnike primjenjuju se na pacijentima koji ne reagiraju na zdravstveni tretman, koji su pod rizikom gangrene i koji imaju intenzivne plućne embolije.

Proširene vene

Proširene vene definiraju se kao proširenje, izduženje i uvijanje vene u nozi. Primjećene su kod 10-20% populacije. Vjerojatnoća pojavljivanja proširenih vena proporcionalna je dobi. Svaka druga osoba starija od 50 godina ima probleme s proširenim venama.

Postoje 4 tipa proširenih vena:

Paukova mreža: Ove vene pojavljuju se na površini kože. Promjera su 1 mm ili manje, ne mogu se osjetiti na dodir, obično su crvene boje. To su rasprostranjene linearne forme u obliku zvijezde ili paukove mreže i mogu se proširiti na cijelu nogu.

Retikularno proširenje: Teško je osjetiti ovaj tip proširenih vena koje su blago otečene na koži, promjera su manjeg od 4 mm i plave boje.

Proširene velike vene (proširena Saphena): Ovo su proširene vene koje se lako osjete i vide, i koje formiraju velike uvoje uz veliku i malu saphenu. Promjera su manjeg od 3 mm. Kako prolaze ispod kože, obično ne mijenjaju boju kože. Vidljiv je samo zelenkast odraz. Otekline se istaknu kod stajanja i nestanu kada se podignu noge, u ležećem položaju.

Proširena duboka velika vena: Ove vene nalaze se u dubljim slojevima noge. Proširene vene ne mogu se uočiti na koži, ali ipak uzrokuju edem i remete cirkulaciju u nozi.

Češće se javljaju kod žena nego kod muškaraca i kod ljudi s povijesti proširenih vena u obitelji. Proširene vene također se mogu pojaviti i kao rezultat pretilosti, starenja, trudnoće, menopauze, pretjeranog stajanja, sužetaka i poremećaja zaliska u dubokoj veni.

Točan uzrok proširenih vena nije poznat. Primaran uzrok je povećanje vene uslijed strukturne deformacije stijenke vene. Ovo vodi ka obrnutom protoku krvi uslijed nepravilnog rada zaliska vene. Obrnuti protok krvi otežava vraćanje krvi do srca i postepeno povećava tlak u veni. Povećan tlak zatim povećava venu i stvara začarani krug.

Proširene vene također mogu imati i rijetke uzroke. Kod pojedinaca koji imaju suženu duboku venu, površinska vena koja prenosi 10% krvi u nogu preuzima čitav proces povratka venske krvi u nogu. Stoga se promjer mijenja i formira proširene vene.

Zdravstvene usluge u Acıbadem zdravstvenim centrima

Usluge koje ACIBADEM Heart Care Services nudi:

Kardiovaskularna embolija

• Test opterećenja
• Koronarna CT angiografija
• Perfuzijska scintigrafija miokarda
• Pozitronska emisijska tomografija
• Koronarna angiografija
• Primjena koronarnog stenta i balonske angioplastike
• Koronarna premosnica
• Robotska koronarna premosnica
• Koronarna premosnica s malim rezom

Bolesti srčanog zaliska

• Ehokardiografija
• Angiografija i kateterizacija
• Perkutana valvuloplastika
• TAVI metoda kateterizacije i implantacija aortnog ventila
• Robotizovana kirurgija ventila
• Kirurgija zaliska malom incizijom

Aritmije

• Holter praćenje
• Dijagnostički elektrofiziološki studij (EPS)
• Kateterska ablacija
• Ugradnja trajnog i privremenog pacemakera
• Implantacija AICD-a
• Implantacija trokomornog pacemakera

Vaskularne bolesti aorte

• Endovaskularni popravak aneurizme (EVAR)
• Endovaskularni popravak torakalne aneurizme (TEVAR)
• Hibridni tretman
• Kirurški popravak
• TAVI

Periferne embolije

• Doppler ultrazvuk
• BT angiografija
• Magnetska rezonancija (MRI)
• Digitalna subtrakciona angiografija (DSA)
• Aplikacija stenta u karotidnoj aorti (CAS)
• Endarterektomija u karotidnoj aorti (CEA)
• Periferna kirurška premosnica
• Periferna endoluminalna premosnica

Bolesti vena

• Transdermalni laser
• Skleroterapija
• Operacije varikoznih vena
• Laserske operacije vena (EVLA)

Kardiomiopatije

• Interventna ablacija
• Kirurgija

Kongenitalne bolesti srca

• Pedijatrijska kardiologija
• Pedijatrijska kardiokirurgija
• Liječenje kongenitalnih srčanih bolesti kateterizacijom
• Liječenje prirođenih srčanih bolesti

Rehabilitacija srčanih bolesnika

Zašto izabrati Centar za njegu srca Acıbadem?

Od 2002. godine, ACIBADEM Healthcare Group kontrolira medicinski i administrativni učinak preko raznih pokazatelja. Pošto su sigurnost i zadovoljstvo pacijenta glavni prioriteti, ACIBADEM posmatra rezultate iz oblasti njege srca – i svih drugih područja – kao vodič za pružanju bolje njege pacijentima.

– “Euroscore” kriterij pokazuje da je očekivana stopa mortaliteta kod operacija na otvorenom srcu 3,8%, dok u ACIBADEM-u taj postotak iznosi 1.6%.

– “Euroscore” kriterij pokazuje da je očekivana stopa mortaliteta kod koronarnog bajpasa 2,7%, međutim u ACIBADEM-u je to tek 1.0%.

Operacije na starijim osobama, dijabetičarima, ili pacijentima sa dosjeom srčanih zastoja, i zastoja u radu bubrega, jetara i pluća suočavaju se s većim rizicima. Postoje različite ocjene rizika za objektivnu evaluaciju pacijenta, uzimajući sve čimbenike u obzir. Kod ovih ocjena  računaju se ponderisani brojevi. “Euroscore” je najčešće korišteni sustav ocjenjivanja.

ACIBADEM  osigurava usluge prema najvišim standardnima suvremenog dijagnosticiranja, liječenja i potpore svim pacijentima s bolestima kardiovaskularnog sustava.

Robotska kirurgija: najnovije tehnologije za njegu srca

Robotska i minimalno invazivna kardiokirurgija

Robotska kirurgija srca zahtijeva napredne tehnike i podstrukturu, i koristi se u jako ograničenom broju zdravstvenih centara u svijetu, uključujući SAD. Bolnica ACIBADEM Maslak pionir je u robotskoj kardiokirurgiji. Postupci u robotskoj kardiokirurgiji koji se provode i u Turskoj:

Postupci koje u bolnici ACIBADEM Maslak provodi da Vinci robot:

• Po prvi puta u svijetu – Aneurizma (baloniranje) lijeve klijetke srca
• Prvi komplicirani popravak mitralnog ventila u Turskoj
• Prva zamjena mitralnog ventila.

Koronarni bolesnici bez vaskularnih oboljenja rutinski se operiraju robotskom metodom, pod uvjetom da su njihove anatomske strukture prikladne. Nadalje, popravak mitralnog ventila, nadomjestak mitralnog ventila i intervencije trikuspidalnog ventila također se mogu izvesti kod pacijenata s odgovarajućom anatomskom strukturom. Stopa uspješnosti u robotskoj kardiokirurgiji je 90%.

Zašto robotska – minimalno invazivna kardiokirurgija?

• Manje krvarenja
• Smanjena potreba za transfuzijom
• Manje boli
• Manji rizik od infekcije
• Brži otpust iz bolnice
• Brži oporavak
• Manji ožiljci

Prednosti robotske i minimalno invazivne kirurgije

Stopa uspješnosti ovakvih operacija raste: zahvaljujući 3D kameri, omogućen je jednostavan pregled lokacija koje se teško mogu nadzirati. Nadalje, ruke robota mogu se okretati za 540 stupnjeva i kretati se u 6 smjerova. Budući da su uređaji koji se koriste jako maleni, mogu pristupiti do mjesta do kojih ljudska ruka ne može. Na primjer, ovom metodom povećava se uspješnost fiksiranja srčanog zaliska. Pacijent trpi manje boli: Budući da se operacija izvodi s malim rezovima, pacijenti osjećaju manje boli u odnosu na otvorenu operaciju. Na koži nema većih kirurških ožiljaka: budući da se zahvati izvode iz 3 ili 4 rupe od 8 milimetara, na koži ne ostaje estetski neugodan ožiljak. Razdoblje hospitalizacije kraće je: zahvaljujući manjoj operacijskoj sekciji i manjem gubitku krvi, pacijenti mogu dobiti otpust u roku od 1-2 tjedna i kod najkompliciranijih operacija. Brži povratak na posao i društveni život: Minimalna šteta tijekom operacije. Pacijent puno lakše i brže može izići iz kreveta i ponovno se uključiti u uobičajene aktivnosti. Smanjeno krvarenje: Zone krvarenja mogu se jasno vidjeti zahvaljujući 3D kamerama visoke razlučivosti koje povećavaju mjesto operacije. Dakle, gubitak krvi je minimalan, i nema potrebe za transfuzijom.

Nema problema s prsnom kosti: Budući da ne treba rezati prsnu kost, nema rizika kao što je pomak ili infekcija grudne kosti. Bolnica Maslak pionirski je centar u robotskoj kardiokirurgiji. Prva u svijetu i u Turskoj provodi operacije robotske kirurgije.

Dijagnoza i liječenje srčanih bolesti

Interventne metode

Koronarna angiografija: Najpouzdanija metoda koja se koristi za ispitivanje anatomske strukture arterijske konstrikcije i za pružanje funkcionalne procjene uz dodatne tehnike.

Metoda se koristi kod pacijenata čiji rezultati drugih pretraga upućuju na koronarnu konstrikciju, kod pacijenata kojima je predviđena ugradnja stenta ili balon angioplastika ili kod dijagnosticiranja i liječenje srčanih udara u hitnim situacijama.

Postupak se provodi u kateterskom laboratoriju, te pacijenta treba hospitalizirati. Pacijent ne osjeća nikakvu bol tijekom zahvata, već samo toplinu koja se nekoloko sekundi širi cijelim tijelom zbog ubrizgavanja radioprozirne tvari. U normalnim uvjetima postupak je kratak, traje samo 5 do 10 minuta.

Izuzetno niska stopa smrtnosti kada ga provodi iskusno osoblje u našim centrima (< 0,1%).

Nakon zahvata, pacijent ostaje u bolnici i treba ga nadzirati 2 do 6 sati.

Angiografija zapešća: Angiografija ima ključnu ulogu u dijagnosticiranju kardiovaskularnih bolesti. Zahvaljujući najsuvremenijim tehnologijama, može se provesti iz zapešća umjesto iz ingvinalne regije. Postoji li suženje u venama u ingvinalnoj regiji ili ako ingvinalna regija nije prikladna zbog prekomjerne težine, poželjno je provesti angiografiju zapešća.

Može se koristiti kod 99 posto pacijenata. Venske komplikacije u bolesnika vrlo se rijetko opažaju. Nakon zahvata pacijent može sjediti, hodati i jesti. Pacijent se može vratiti svakodnevnim aktivnostima istoga dana.

Liječenje

Primjena koronarne angioplastike i ugradnja stenta: Koronarna angioplastika (balonska endarterektomija) proširenje je lokalnih suženja u koronarnim arterijama nekirurškim metodama. Uvodi se “žica za vođenje” i gura se od ingvinalne aorte do koronarnih vena. Ispuhani balon klizi kroz ovu žicu dok ne dođe do suženog područja. Kada se balon napuhne izvana (približno 3 cm u duljinu i 3-4 cm u širinu), suženje u koronarnim venama se otklanja.

No, nisu sve koronarne konstrikcije prikladne za ovu metodu. Neki pacijenti mogu trebati operaciju premosnice, dok će drugima lijekovi za srce biti učinkovit i siguran oblik liječenja. Takve odluke trebaju donositi samo relevantni stručnjaci.

Bypass kirurgija: Ovisno o stupnju suženja arterije, liječnik može preporučiti intervenciju za ugradnju koronarne arterijske premosnice. Intervencijom se korigira protok krvi koja stiže u srce, za zdraviji život. Operacija ugradnje koronarne premosnice može pružiti drugu priliku vašemu srcu i vašemu životu.

Premosnica koronarne arterije ponovno dovodi krv u srce jer stvara drukčiji put, a ne sužena arterija. U slučaju više od jedne sužene arterije, potrebno je ugraditi više od jedne premosnice.

Arterija koja se koristi za premosnicu, također poznata kao graft, uzima se iz prsa, ruke ili noge i pričvršćuje se na suženu koronarnu arteriju. Najčešće korišteni transplantati su unutarnje torakalne arterije, aorta s ruku i vena s nogu. Budući da područja nastanka ovih vena imaju dodatne vene, njihovo uklanjanje ne utječe na cirkulaciju krvi u tijelu.

Kirurgija malih incizija: Endoskopska kirurgija minimalno je invazivna metoda u kojoj se operacija na otvorenom srcu izvodi posebnim endoskopskim uređajima kroz mali rez napravljen u predjelu prsnog koša. Tijekom operacije kirurg kontrolira sve kirurške instrumente. U međuvremenu, endoskopska kamera može se koristiti za pregled područja operacije.

Ugradnja koronarne premosnice endoskopskom metodom može se koristiti za popravak zalistaka, implantaciju zaliska, popravak defekta ventrikularnog septuma i ablaciju u liječenjue ritma.

U usporedbi s otvorenom operacijom, mobilnost je veća, a ožiljci zacjeljuju mnogo brže. Nakon operacije pacijenti se vraćaju na posao i nastavljaju s aktivnim životom, mnogo ranije. Međutim, struktura stijenke prsne kosti i anatomija srca moraju biti prikladni za ovu metodu.

TAVI: Transkateterska implantacija aortnog zaliska (TAVI) uključuje implantaciju aortnog zaliska metodom kateterizacije i bez potrebe za otvorenom operacijom. Biološki srčani zalisci koriste se u operacijama ugradnje implantata zaliska i u Turskoj. U TAVI metodi, biološki ventil stavlja se u ovojnicu za stent i kada se otvori, čvrsto se postavlja na područje implantata ventila.

Dvije različite tehnike se mogu koristiti u ovoj metodi. U prvoj, slično angiografiji zaliska, zalistak se gura iz ingvinalnog područja prema srcu uz pomoć katetera. Postavljen na mjestu, mehanizam stenta se otvara. Druga tehnika koristi se kada postoji stezanje u ingvinalnoj regiji ili abdominalnoj regiji koja će se koristiti za pristup srcu. Uz mali rez od 4 do 5 cm na prednjem zidu prsne kosti, pristupa se krajnjoj točki srca. Zalistak se postavlja pomoću katetera gurnutog u srce. U obje metode nema potrebe za zaustavljanjem srca i otvorenim kirurškim zahvatom. Postupak se može završiti u lokalnoj anesteziji.

Nakon TAVI zahvata pacijent je pod nadzorom u bolnici. Pod normalnim uvjetima, pacijent dobiva antikoagulante i za 4-5 dobiva otpust. Nakon nekoliko dana odmora, pacijent se vraća na kontrolni pregled i nastavlja sa svakodnevnim obvezama. Metoda TAVI prvenstveno se preporuča za visokorizične pacijente koji ne bi mogli izdržati otvorenu operaciju i implantaciju zaliska. Dodatno, može se koristiti kod pacijenata koji imaju druge prepreke za otvorenu operaciju. Metoda TAVI dokazano je učinkovita jer pacijentima produljuje život i poboljšava kliničku sliku.

Iako je TAVI relativno novorazvijena metoda, tehnološki razvoj, iskustva u primjeni i znanstveni rezultati pokazuju da postoji prostor za sve češću primjenu.

TAVI U ACIBADEM-u: TAVI postupak provodi se u eksperimentalnim okruženjima od 2002. godine, a od 2004. diljem svijeta i na ljudima. Operacija se od 2010. godine uspješno provodi u nizu istaknutih centara u SAD-u i Europi. U Turskoj je prvi puta korištena 2009. godine. Tim za kardiologiju i kardiovaskularnu kirurgiju ACIBADEM na raspolaganju ima potrebnu opremu za izvođenje ove nove, uspješne metode i sposobne stručnjake za uspješno provođenje TAVI postupka.

U zahvatu učestvuje tim sastavljen od brojnih stručnjaka iz različitih disciplina, uključujući kardiovaskularnu kirurgiju, kardiologiju, anesteziologiju te reanimaciju i radiologiju.

Dijagnoza i mogućnosti liječenja

Kao i kod drugih bolesti, rano otkrivanje i postavljanje dijagnoze srčanih bolesti od vitalne je važnosti za uspješno liječenje. Redovite pretrage i praćenje zdravlja vašeg srca prvi su uvjeti za ranu dijagnozu. Centri za njegu srca ACIBADEM omogućuju dijagnosticiranje i liječenje pomoću najsuvremenije opreme.

EKG

EKG je uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca kako bi se ispitao srčani mišić i njegovo funkcioniranje. Koristi se za brze procjene, posebno u hitnim slučajevima.

EKG je važan alat u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti, strukturnih anomalija i aritmija. Praćenje i tumačenje rezultata EKG-a brzo se provode.

EKG testovi opterećenja

Sustavni, specifični protokol primjenjuje se za test opterećenja za koji se rabi traka za trčanje. Temelji se na tumačenju EKG rezultata primljenih putem elektroda postavljenih na prsa tijekom vježbanja. Test obično traje 5 do 10 minuta, ali varira ovisno o dobi i stanju pacijenta.

To je test koji prati obrazac rada srca pod naporom i koristi se za prepoznavanje embolija koje inače ne pokazuju simptome u svakodnevnom životu.

Čitanje EKG testa obavljaju iskusni liječnici kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje o nekim drugim bolestima sa sličnim nalazima.

Ehokardiografija

Ehokardiografija je alat za dijagnosticiranje i istraživanje koji omogućuje ispitivanje strukture, patologije i funkcija srca pomoću ultrazvučnih valova.

Ehokardiografijom je moguće ispitati pokrete i šupljinu stijenke klijetke, rast srčanog mišića i srčanih zalistaka. Omogućuje i promatranje strukture i funkcionalnosti implantiranih umjetnih zalistaka. Gotovo sve prirođene srčane bolesti dijagnosticiraju se ovom metodom.

Za pacijenta nema štetnih nuspojava i jednostavno se koristi. Tijekom postupka pacijent ne osjeća bol.

Nadzor putem holtera

Holter monitor se koristi za praćenje srčanog ritma ili krvnog tlaka pacijenta. Za EKG zapise i mjerenje krvnog tlaka koriste se zasebni uređaji veličine mobitela. Uređaji su pričvršćeni uz tijelo pacijenta obično 24 sata ili više. Uređaji kontinuirano mjere srčani ritam i krvni tlak.

Obično se koristi za praćenje srčanog ritma i krvnog tlaka pacijenta u svakodnevnom životu. Liječnici koriste ovaj test ako sumnjaju na abnormalni srčani ritam ili neravnotežu krvnog tlaka.

Trans-telefonski nazdor

Uređaj za snimanje, sličan Holter uređaju, pričvršćen je na pacijenta za praćenje srčanih funkcija.

U normalnim okolnostima, Holter uređaji mogu ostati na pacijentu dva do tri dana. Međutim, u pacijenata koji rijetko osjećaju nelagode, simptomi se možda neće pojaviti u razdoblju dok nose Holter uređaj. U takvim slučajevima može se koristiti telemedicinski uređaj koji radi trans-telefonski.

Stres ehokardiografija

Ehokardiografija snimljena tijekom mirovanja određuje širinu srčane šupljine, defekte u kretanju stijenke i kontrakcijske funkcije srca. Može pomoći u neizravnoj dijagnostici koronarne arterijske bolesti. Također pomaže da se identificiraju druga stanja kao što su kardiomiopatija koja nadopunjuje druge bolesti zalistaka, infekcije srčanih membrana, puknuće u aorti i pretjerano zadebljanje srca koje može uzrokovati bolove u prsima i poteškoće u disanju.

Stres ehokardiografija može se koristiti zajedno s EKG testom opterećenja kako bi se utvrdilo mjesto vaskularne bolesti.

Perfuzijska scintigrafija miokarda

Perfuzijska scintigrafija miokarda koristi se uglavnom za prepoznavanje problema u nakupljanju krvi u srčanom mišiću. Pruža informacije o nakupljanju krvi u srcu u dva različita stanja, pod stresom (na primjer, tijekom vježbanja), i tijekom mirovanja.

Scintigrafija miokarda može se koristiti za prepoznavanje ozbiljnih bolesti koronarnih arterija. Trenutačna dijagnostička osjetljivost i preciznost u dijagnostici teških vaskularnih bolesti je oko 90 posto. Nalazi dobiveni tijekom pretraga također pružaju informacije o riziku od smrtnosti, srčanim funkcijama i uznapredovalom zatajenju srca pacijenta, te podatke koji su važni za donošenje odluke o ispravnom tijeku liječenja.

Flash CT

Flash CT je radiološka dijagnostička metoda kojom se rendgenskim zrakama stvara slika presjeka ispitivanog područja.

Kao radiološkadijagnostička metoda, Flash CT može dati slike svih dijelova tijela, osobito srca i pluća.

Srce se može skenirati za 250 milisekundi. U usporedbi sa sustavima s jednom cijevi i jednim detektorom, daje rezultate dvostruko brže. Omogućuje skeniranje srca u 250 milisekundi, uz stopu točnosti od 99%. (četvrtina vremena otkucaja srca). Dakle, čak i u slučajevima kada pacijent ima preko 100 otkucaja srca u minuti, nema potrebe za usporavanjem rada srca lijekovima. Flash CT od svih uređaja za skeniranje na tržištu emitira najnižu razinu zračenja. Skeniranje srca može se završiti uz 80 posto manje zračenja. Može se koristiti u rutinskim zahvatima kao neinvazivna kardiološka dijagnostička metoda.

MRI kardio test

MRI test osigurava vrijedne informacije o prirođenim srčanim bolestima i srčanim šupljinama te omogućuje detaljnu procjenu struktura glavnih arterija koje ulaze i izlaze iz srca. Dopunjuje nalaze ehokardiografije bez ikakvoga štetnog utjecaja na pacijenta. Pruža detaljne informacije u procjeni kardiovaskularnih suženja, opsegu učinka srčanog udara na srčane mišiće i stanju, vitalnosti i funkcionalnosti srca. MRI test ima najveću dijagnostičku osjetljivost u procjeni bolesti srčanog mišića i srčane mase.

Za razliku od tradicionalnih metoda snimanja, MRI ne sadrži zračenje i ultrazvučne valove. Točne slike organa prikazuju se pomoću fizioloških parametara.

PET CT

PET-CT je kardiološki pregled koji se temelji na scintigrafiji. Ova metoda se koristi za promatranje vitalnosti srca. Koristi se uglavnom za dobivanje detaljnih informacija o funkciji i vitalnosti srčanih stanica, i daje točne rezultate o vitalnosti srčanog tkiva. Pruža smjernice kada treba odrediti je li operacija ugradnje premosnice korisna za visokorizičnog pacijenta.