DIGITALNA SUPSTRAKCIJSKA ANGIOGRAFIJA (DSA)

Što je digitalna subtrakcijska angiografija?

Digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) radiološka je intervencijska metoda koja se koristi za veoma precizno snimanje krvnih žila u tkivima. Često se koristi za detektiranje problema s protokom krvi u žilama u mozgu. Prije snimanja pacijent dobiva kontrastno sredstvo. Kontrastni materijal prolazi kroz krvne žile i kada stigne do željenog područja, snimaju se rendgenske slike tog područja. Uređaj obrađuje dobivene slike tehnikom koja se naziva “subtrakcija”. Rezultat ovog postupka jasno otkriva strukturu krvnih žila u željenom području te stupanj prokrvljenosti.

Digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) smatra se “zlatnim standardom” slikovnih metoda za otkrivanje problema s protokom krvi. To je invazivna metoda jer zahtijeva intravenoznu primjenu kontrastnog materijala tijekom digitalne subtrakcijske angiografije (DSA). Stanoviti rizik od komplikacija uzrokovanih kontrastnim materijalom može postojati. Međutim, rizik je sličan kao i kod drugih invazivnih metoda snimanja.

Koje su sve prednosti digitalne subtrakcijske angiografije?

Digitalna subtrakcijska angiografija, kao fluoroskopska tehnika snimanja, uspješno se koristi od 1970-ih. Zahvaljujući ovoj tehnici, koja otkriva prokrvljenost u željenoj regiji, vaskularna struktura i prokrvljenost regije mogu se precizno prikazati u stvarnom vremenu.

Kako bi se dobile te slike, snima se željeno područje (slika maske) prije uporabe kontrastnog sredstva. Uređaj tako prikazuje anatomiju regije i strana tijela (stent, kirurške kopče itd.) ako postoje, poput normalne rendgenske snimke. Pacijent zatim dobiva kontrastno sredstvo. Slike se snimaju nakon svake injekcije. Dobivene snimke i snimka maske oduzimaju se jedna od druge. Rezultat postupka je da se pojavljuju samo područja ispunjena kontrastnim materijalom. Ta područja su vaskularne strukture i područja koja se hrane krvlju koja teče u ovim žilama.

S vremenom je dokazano da intervencijska radiologija postiže uspješnije rezultate u usporedbi s otvorenim zahvatima te se stoga povećavaju indikacije za takve vrste pretraga. Danas je digitalna subtrakcijska angiografija, koja se najviše koristi za sanaciju endovaskularne aneurizme, arterijsko stentiranje, trombektomiju, arterijsku balon angioplastiku, endovaskularnu embolizaciju, učinkovita tehnika u procesu liječenja, ali i korisna metoda dijagnosticiranja koju specijalisti koriste.

Kada se koristi subtrakcijska angiografija?

Digitalna subtrakcijska angiografija koristi se za otkrivanje i liječenje bolesti krvnih žila i vaskularnih problema. Uspješna izvedba mnogih otvorenih vaskularnih postupaka intervencijskom radiologijom utječe na sve veću upotrebu i indikacije digitalne subtrakcijske angiografije.

Digitalna subtrakcijska angiografija može se koristiti za preciznu procjenu i dijagnosticiranje arteriovenskih malformacija, intracerebralnog krvarenja nepoznate etiologije i aneurizme u subarahnoidnom krvarenju kada je CTA/MR negativan.

Digitalna subtrakcijska angiografija može se koristiti za liječenje preoperativne embolizacije vaskularnih tumora, embolizacije arteriovenske fistule/malformacije, endovaskularnog liječenja vazospazma kao komplikacije subarahnoidalnog krvarenja, postavljanja intrakranijalnog/ekstrakranijalnog stenta, mehaničke trombektomije u akutnom moždanom udaru te spirale aneurizme.

Koliko dugo traje postupak digitalne subtrakcijske angiografije?

Digitalna subtrakcijska angiografija je u osnovi angiografski postupak. Kao i kod drugih angiografija, pacijent se po potrebi sedira u sterilnom okruženju i obrađuje u ležećem položaju. Uz nadzor iskusnog tima specijalista nastoji se prikazati vaskularna struktura pacijenta.

Trajanje postupka ne može trajati manje od pola sata, i ovisi o stanju pacijenta te području koje se snima i stadiju bolesti u ciljanom području.

Cilj je snimanje obaviti u što kraćem razdoblju, da se pritom ne nanese šteta pacijentu. Nakon snimanja, pacijent se nakon kraćeg promatranja može otpustiti iz ambulante.

Procedura za digitalnu subtrakcijsku angiografiju

Prije provođenja digitalne subtrakcijske angiografije pacijent se pregledava te se provjerava stanje kardiovaskularnog sustava, dijabetes, lijekovi, eventualne alergije na hranu, lijekove ili kontrastno sredstvo, prethodne operacije i funkcija bubrega.

Strogi aseptični uvjeti osigurani su tijekom tehničkih priprema koje se provode prije snimanja kao i odjeća koju pacijent treba nositi. Pacijent leži na krevetu tako da se radiologu osigura manevriranje tijekom snimanja. Ovisno o situaciji ili zahvatu koji treba provesti, pacijent se može sedirati ili uspavati u općoj anesteziji.

Digitalna subtrakcijska angiografija započinje rendgenskim snimanjem i to prije nego što pacijent dobije kontrastno sredstvo koje se daje u ciljnom području gdje se želi provjeriti vaskularna struktura. Anestezija se nanosi na mjesto uboda kako bi pacijentu snimanje bilo ugodnije i lakše. Obično se provodi ultrazvučna punkcija. Odavde uvodnik, koji je umetnut s kompletom, doseže do ciljanog područja. Rendgenske snimke se snimaju sukcesivno dok se kontrastno sredstvo ubrizgava u ciljno područje. Zahvaljujući računalu, dvije dobivene slike izdvajaju se jedna iz druge, dok su krvne žile u ciljanom području jasno prikazane.

Nakon završetka postupka uvodnik se uklanja. Eventualno krvarenje na mjestu izlaza kontrolira se i zaustavlja. Pacijent se nadzire i provjerava neko vrijeme.

Komplikacije kod digitalne subtrakcijske angiografije

Iako digitalna subtrakcijska angiografija predstavlja zlatni standard za slikovne metode koje pokazuju prokrvljenost krvnih žila i regija, ona je u konačnici invazivna procedura. Tijekom procesa snimanja mogu se pojaviti lokalne i sustavne komplikacije.

Lokalno, postupak može uzrokovati lokalno oštećenje tkiva na mjestu uboda. Ovdje postoji opasnost od stvaranja tromba. Mogu se pojaviti stanoviti vaskularni problemi kao što su pseudoaneurizma i arteriovenske fistule.

Tijekom postupka postoji opasnost od začepljenja vene, pucanja vena zbog intravaskularnog izbacivanja ugruška u zrak. Osim toga, također može doći do toksične izloženosti bubrega koje uzrokuje korišteno kontrastno sredstvo.

Također, kao što je predviđeno kod svake kirurške intervencije, pacijent može doživjeti tjeskobu te posljedično pad krvnog tlaka, mučninu, vrtoglavicu i bol tijekom provođenja postupka.