Nakon ozljede koljena vježbe trebaju biti postupne, bez forsiranja boli i uz dobru tehniku. U početku se najčešće rade nježne vježbe opsega pokreta, aktivacije mišića i kasnije jačanja, a program treba prilagoditi vrsti ozljede i savjetu liječnika ili fizioterapeuta.
Ozljeda koljena često dovodi do boli, oteklina, ukočenosti i slabosti mišića oko zgloba. Ako se koljeno predugo štedi, može se smanjiti pokretljivost, a povratak svakodnevnim aktivnostima postaje teži. Pravilno odabrane vježbe nakon ozljede koljena pomažu vratiti pokret, obnoviti snagu i poboljšati stabilnost zgloba.
Najvažnije je vježbati u skladu s fazom oporavka. Ono što je sigurno u ranoj fazi nije uvijek prikladno kasnije, i obrnuto. Zato je korisno slijediti plan koji preporuči liječnik, ortoped ili fizioterapeut.

Blaga nelagoda pri oporavku može biti očekivana, ali oštra bol, preskakanje zgloba ili osjećaj da koljeno “bježi” znak su da treba zastati i potražiti savjet.
U početku je cilj smanjiti ukočenost i ponovno aktivirati mišiće bez dodatnog iritiranja ozlijeđenog područja. Ove vježbe često se rade u ležećem ili sjedećem položaju.
Lezite na leđa ili sjednite s ispruženom nogom. Polako povlačite petu prema sebi tako da se koljeno savija koliko vam je ugodno, a zatim ponovno ispružite nogu. Vježba pomaže vratiti opseg pokreta.
Ispružite nogu i pokušajte lagano zategnuti mišić prednje strane natkoljenice, kao da želite pritisnuti stražnji dio koljena prema podlozi. Zadržite nekoliko sekundi pa opustite. Time se aktivira kvadriceps, važan za stabilnost koljena.
Kad možete zategnuti natkoljenicu bez većih tegoba, podižite ispruženu nogu nekoliko centimetara od podloge i spuštajte je kontrolirano. Ako se pojavi bol u koljenu ili kuku, smanjite opseg ili privremeno prestanite.
Iako nije izravna vježba za koljeno, pokretanje gležnja može pomoći cirkulaciji i smanjiti ukočenost noge, osobito ako se više odmarate.
Kada oteklina i bol postanu manje izražene, obično se uvode vježbe za jačanje mišića natkoljenice, stražnje lože, stražnjice i mišića oko kuka. Snažni mišići rasterećuju koljeno i poboljšavaju kontrolu pokreta.
Stanite ispred stolice, stopala postavite u širinu kukova i polako se spuštajte kao da želite sjesti. Dodirnite stolicu i vratite se u stojeći položaj. Ne idite dublje nego što vam je ugodno i ne dopuštajte da koljena padaju prema unutra.
Napravite mali korak naprijed ili unatrag i lagano savijte oba koljena. Ova vježba poboljšava kontrolu i ravnotežu, ali treba je raditi tek kad je osnovni pokret bezbolniji.
Lezite na leđa sa savijenim koljenima i podignite zdjelicu od podloge. Most jača stražnjicu i stražnju ložu, a može pomoći stabilnosti donjeg ekstremiteta.
Stanite uz zid ili naslon stolca i pokušajte održati ravnotežu na ozlijeđenoj nozi. Ova vježba trenira propriocepciju, odnosno osjećaj položaja zgloba u prostoru, što je važno za prevenciju ponovnih ozljeda.
Napredovanje treba biti postupno. Kao opće pravilo, vježbe se mogu lagano povećati ako nakon treninga nema jačeg otoka, topline, značajnijeg porasta boli ili osjećaja nestabilnosti tijekom sljedećih 24 sata. Ako se simptomi pogoršaju, smanjite intenzitet i razgovarajte sa stručnjakom.
U nekim slučajevima, primjerice nakon operacije meniska ili prednjeg križnog ligamenta, tempo oporavka određuje kirurški i rehabilitacijski plan. Tada samostalno uvoditi vježbe nije dobra ideja bez jasnih uputa.
Spremnost se ne procjenjuje samo po tome koliko bol popušta. Važni su i opseg pokreta, snaga mišića, stabilnost, hod bez šepanja i mogućnost obavljanja osnovnih funkcionalnih zadataka, poput penjanja stepenicama. Fizioterapeut može procijeniti kada je sigurno prijeći na zahtjevnije vježbe ili povratak sportu.

Obratite se liječniku ako imate izraženu oteklinu, nemogućnost oslanjanja na nogu, zaključavanje koljena, deformitet, temperaturu, crvenilo, ili ako bol traje i pogoršava se unatoč odmoru i preporučenim mjerama. Hitna procjena može biti potrebna i nakon nove traume s naglim “pucanjem” u koljenu.
Vježbe nakon ozljede koljena najkorisnije su kada su prilagođene fazi oporavka, rade se kontrolirano i bez forsiranja boli. Strpljenje, pravilna tehnika i postupno povećanje opterećenja ključni su za siguran povratak pokretljivosti i snage. Ako niste sigurni koje su vježbe za vas prikladne, zatražite savjet fizioterapeuta ili liječnika.
To ovisi o vrsti ozljede i težini simptoma. U mnogim slučajevima nježne vježbe počinju rano, ali uvijek prema savjetu liječnika ili fizioterapeuta.
Blaga nelagoda može se dogoditi, ali jaka bol, pojačani otok ili nestabilnost znak su da treba stati i prilagoditi program.
Najčešće se uvode vježbe za kvadriceps, stražnju ložu, stražnjicu i ravnotežu, primjerice zatezanje natkoljenice, most i stajanje na jednoj nozi.
Led može pomoći ako se nakon aktivnosti pojačaju bol ili oteklina, ali nije zamjena za stručnu procjenu i plan rehabilitacije.
Povratak sportu ovisi o vrsti ozljede, snazi, stabilnosti i procjeni stručnjaka. Ne treba se vraćati prerano, osobito nakon ozbiljnijih ozljeda ili operacije.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International