Ugradnja srčanog stenta je zahvat kojim se proširena sužena koronarna arterija i održava otvorenom kako bi krv lakše tekla prema srčanom mišiću. Najčešće se radi kod koronarne bolesti srca, a uspjeh i oporavak ovise o vašem općem stanju, lijekovima i pridržavanju uputa liječnika.
Ugradnja srčanog stenta jedan je od najčešćih postupaka u liječenju suženja koronarnih arterija. Stent je mala metalna mrežasta cjevčica koja pomaže održati krvnu žilu otvorenom nakon što se suženje proširi balonom. Cilj je poboljšati protok krvi prema srčanom mišiću i ublažiti tegobe poput boli u prsima ili nedostatka zraka.
Ovaj zahvat najčešće se izvodi tijekom koronarne angioplastike. Iako mnogi ljudi nakon postupka osjećaju olakšanje, važno je razumjeti kako se pripremiti, što očekivati u oporavku i kada se treba odmah javiti liječniku.
Srčani stent postavlja se u koronarnu arteriju koja je sužena zbog nakupljanja masnih naslaga, odnosno ateroskleroze. Suženje može smanjiti dotok krvi u srce i izazvati anginu pectoris, a u nekim slučajevima i srčani udar.
Liječnik može preporučiti stent ako imate značajno suženje arterije, ako simptomi ne prolaze uz lijekove ili ako je potreban hitan zahvat tijekom akutnog koronarnog sindroma. Odluka o liječenju uvijek se temelji na vašim simptomima, nalazima pretraga i ukupnom zdravstvenom stanju.

Priprema ovisi o tome radi li se o planiranom ili hitnom zahvatu. U planiranim situacijama liječnik će vam objasniti kada trebate doći, koje lijekove smijete uzeti i trebate li biti natašte.
Prije zahvata mogu se učiniti krvne pretrage, EKG i druge dijagnostičke pretrage. Ponekad se prilagođava terapija, osobito lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi. Nemojte sami prekidati lijekove bez dogovora s liječnikom.
Ugradnja srčanog stenta obično se izvodi u kateterizacijskoj sali. Najčešće ste budni, ali primate lijek za opuštanje i lokalnu anesteziju na mjestu ulaska katetera, najčešće u preponi ili na ručnom zapešću.
Liječnik uvodi tanku cijev kroz krvnu žilu do srca, ubrizgava kontrast i prikazuje suženje na rendgenskom monitoru. Zatim se balonom proširuje suženi dio arterije, a stent se postavlja da ostane kao potpora stijenci žile. Nakon toga se kateter uklanja, a mjesto punkcije zatvara i prati zbog krvarenja.
Trajanje postupka razlikuje se od osobe do osobe. Neki pacijenti osjećaju pritisak ili kratkotrajnu nelagodu, ali ne bi trebali osjećati jaku bol. Ako osjetite značajnu bol, odmah to recite timu.
Nakon zahvata obično ostajete pod nadzorom nekoliko sati ili preko noći, ovisno o nalazu i vašem stanju. Važno je pratiti mjesto uboda, krvni tlak, puls i eventualne simptome u prsima.
Većina se ljudi postupno vraća svakodnevnim aktivnostima prema uputama liječnika. Važno je uzimati propisanu terapiju, osobito lijekove koji sprječavaju stvaranje ugrušaka na stentu. Ti se lijekovi moraju uzimati točno kako je propisano, jer prekid terapije može povećati rizik od ozbiljnih komplikacija.
Često se preporučuje i promjena životnih navika: prestanak pušenja, prehrana s manje zasićenih masti i redovita tjelovježba prema savjetu liječnika. Stent liječi suženje jedne žile, ali ne uklanja uzrok ateroskleroze.
Kao i svaki invazivni zahvat, ugradnja srčanog stenta nosi određene rizike. Većina zahvata prolazi bez većih problema, no dobro je znati na što treba obratiti pozornost.
Rjeđe mogu nastati ozbiljnije komplikacije poput srčanog udara, moždanog udara ili oštećenja krvne žile. Zato je važno da postupak radi iskusan tim i da se nakon zahvata točno pridržavate uputa.

Potražite hitnu pomoć ako nakon ugradnje stenta osjetite:
Mnogi se ljudi nakon stenta osjećaju bolje, ali to ne znači da je liječenje završeno. Redovite kontrole, uzimanje propisanih lijekova i kontrola rizičnih čimbenika ključni su za dugoročno zdravlje srca.
Razgovarajte sa svojim kardiologom o planu praćenja, fizičkoj aktivnosti, prehrani i svim promjenama simptoma. Ako imate pitanja o terapiji ili nuspojavama, nemojte čekati sljedeću kontrolu.
Ugradnja srčanog stenta može biti važan korak u liječenju koronarne bolesti, ali najbolji rezultati postižu se kada se zahvat kombinira s dobrom kontrolom bolesti i zdravijim životnim navikama.
Zahvat se obično radi uz lokalnu anesteziju i lijekove za opuštanje, pa većina pacijenata osjeća pritisak ili nelagodu, a ne jaku bol.
Oporavak se razlikuje od osobe do osobe i ovisi o mjestu pristupa, općem stanju i vrsti zahvata. Liječnik će vam reći kada se možete vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Da, najčešće se propisuju lijekovi koji smanjuju stvaranje ugrušaka. Vrlo je važno uzimati ih točno prema uputama liječnika.
Mnogi se ljudi postupno vraćaju svakodnevnim aktivnostima, ali treba pratiti upute o kretanju, prehrani, kontroli rizika i redovitim pregledima.
Jaka bol u prsima, otežano disanje, krvarenje, oticanje ili jaka bol na mjestu uboda i iznenadne neurološke tegobe zahtijevaju hitnu procjenu.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International