Tumor mozga: dijagnoza i mogućnosti liječenja

Tumor mozga može biti benigni ili zloćudni, a način liječenja uvelike ovisi o njegovoj vrsti, veličini, položaju i tome utječe li na okolno moždano tkivo. Zbog složenosti mozga, postavljanje dijagnoze i odabir terapije zahtijevaju suradnju više stručnjaka, najčešće neurologa, neurokirurga, onkologa i radiologa.

Važno je znati da simptomi tumora mozga nisu uvijek specifični. Mogu nalikovati drugim neurološkim ili općim zdravstvenim tegobama, pa se dijagnoza ne postavlja samo na temelju jednog simptoma, nego kombinacijom pregleda, snimanja i, po potrebi, uzorka tkiva.

Kako se postavlja dijagnoza tumora mozga?

Dijagnostički proces obično počinje razgovorom o simptomima i detaljnim neurološkim pregledom. Liječnik procjenjuje govor, ravnotežu, snagu mišića, reflekse, osjet, koordinaciju i stanje svijesti. Posebnu pozornost posvećuje simptomima poput novih ili sve jačih glavobolja, napadaja, povraćanja, promjena vida, slabosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili promjena osobnosti.

Neurološki pregled i anamneza

Tijekom pregleda liječnik će pitati kada su simptomi počeli, koliko traju i mijenjaju li se tijekom vremena. Informacije o ranijim bolestima, lijekovima, obiteljskoj povijesti i eventualnom ranijem zračenju glave također mogu biti važne. Ove informacije pomažu usmjeriti daljnje pretrage.

Snimanja mozga

Magnetska rezonancija (MR) najčešće je najkorisnija pretraga za prikaz tumora mozga jer daje detaljan uvid u moždano tkivo i okolne strukture. Ponekad se koristi kontrastno sredstvo kako bi se tumor jasnije prikazao. Računalna tomografija (CT) može biti prva pretraga, osobito u hitnim stanjima, jer brzo prikazuje krvarenje, otok ili veće mase.

U nekim slučajevima koriste se i dodatne metode, primjerice:

• MR angiografija ili druge vaskularne pretrage ako se želi procijeniti odnos tumora i krvnih žila
• PET ili druge nuklearno-medicinske pretrage u određenim situacijama
• kontrolna snimanja radi praćenja rasta tumora ili odgovora na liječenje

Biopsija i patohistološka analiza

Definitivna dijagnoza često zahtijeva uzorak tkiva. Biopsija se može napraviti kao zaseban zahvat ili tijekom operacije uklanjanja tumora. Patolog zatim pod mikroskopom analizira tkivo i određuje vrstu tumora, stupanj zloćudnosti i druge značajke koje su važne za planiranje terapije.

U suvremenoj medicini sve važniju ulogu imaju i molekularna testiranja tumorskog tkiva. Ona mogu pomoći u preciznijoj klasifikaciji tumora i izboru liječenja, osobito kod nekih glioma i drugih tumora s određenim genetskim obilježjima.

Koje su mogućnosti liječenja?

Liječenje tumora mozga individualno se planira. Kod nekih tumora cilj je potpuno uklanjanje, dok je kod drugih prioritet smanjenje tumorske mase, usporavanje rasta, kontrola simptoma i očuvanje neurološke funkcije. Plan liječenja ovisi i o tome je li tumor benigni ili zloćudan te može li se sigurno operirati.

Operativno liječenje

Neurokirurška operacija često je prvi izbor kada je tumor dostupan i kada se može ukloniti uz prihvatljiv rizik. Ciljevi operacije mogu biti potpuno uklanjanje tumora, djelomično uklanjanje radi smanjenja pritiska ili uzimanje uzorka tkiva za dijagnozu. Ponekad se operacija radi hitno ako tumor uzrokuje povećan tlak u mozgu ili neurološko pogoršanje.

Pristup operaciji planira se vrlo pažljivo kako bi se zaštitile važne funkcije poput govora, pokreta, vida i pamćenja. U nekim slučajevima koristi se intraoperativno praćenje živčanih funkcija ili tehnike budnog mapiranja mozga.

Radioterapija

Zračenje se često koristi nakon operacije, ako je ostao dio tumora, ili kao glavno liječenje kada operacija nije moguća. Može se primjenjivati na područje tumora vrlo precizno, kako bi se smanjilo oštećenje zdravog tkiva. Vrsta i raspored zračenja ovise o dijagnozi, dobi i općem stanju bolesnika.

Kemoterapija i ciljane terapije

Kemoterapija se koristi kod određenih tipova tumora mozga, često zajedno s operacijom i/ili zračenjem. Neki tumori bolje reagiraju na određene lijekove nego drugi, pa je patohistološki i molekularni nalaz presudan za izbor terapije.

Ciljane terapije i druge sustavne terapije mogu se razmatrati kada tumorske stanice imaju specifična obilježja. Ove terapije ne djeluju jednako kod svih bolesnika, ali mogu biti važan dio individualiziranog plana liječenja.

Kontrola simptoma i potporna skrb

Uz liječenje tumora često je potrebno i simptomatsko liječenje. To može uključivati lijekove protiv oticanja mozga, antiepileptike za kontrolu napadaja, analgetike i rehabilitaciju. Fizioterapija, logoped i radni terapeut mogu pomoći u oporavku funkcija nakon operacije ili tijekom liječenja.

Palijativna skrb nije isto što i odustajanje od liječenja. Ona pomaže u ublažavanju simptoma, poboljšanju kvalitete života i podršci bolesniku i obitelji tijekom cijelog tijeka bolesti, osobito kada je tumor uznapredovao ili liječenje ima složenije ciljeve.

Što utječe na izbor liječenja?

Na odluku o liječenju utječu brojni čimbenici, među njima:

• vrsta tumora i stupanj zloćudnosti
• veličina i položaj tumora
• broj tumorskih žarišta
• dob i opće zdravstveno stanje bolesnika
• utjecaj na govor, motoriku, vid i druge funkcije
• rezultati patohistološke i molekularne analize

Zbog toga je razgovor s multidisciplinarnim timom važan za donošenje najbolje odluke za svakog pojedinog bolesnika.

Kada se javiti liječniku?

Hitnu procjenu treba zatražiti ako se jave iznenadne ili brzo progresivne neurološke smetnje, novi napadaj, jaka glavobolja koja se pogoršava, izražena pospanost, zbunjenost, slabost ruke ili noge, nagle smetnje govora ili vida. I manje izraženi, ali uporni simptomi koji traju tjednima zaslužuju liječničku procjenu.

Rano prepoznavanje ne znači uvijek lakšu dijagnozu, ali može pomoći da se pretrage naprave na vrijeme i da se liječenje planira bez odgađanja.

Zaključak

Dijagnoza tumora mozga temelji se na kombinaciji simptoma, neurološkog pregleda, snimanja i, često, analize tkiva. Mogućnosti liječenja uključuju operaciju, zračenje, lijekove i potporne mjere, a plan se prilagođava svakom bolesniku posebno. Ako imate simptome koji vas zabrinjavaju, obratite se liječniku kako bi se napravila pravodobna procjena.

FAQ

Kako se najčešće otkriva tumor mozga?

Najčešće se otkriva nakon pojave simptoma i neurološkog pregleda, a potvrđuje se magnetskom rezonancom ili CT-om te po potrebi biopsijom.

Je li uvijek potrebna operacija?

Ne. Operacija se preporučuje kada je tumor dostupan i kada je to sigurno, ali neki tumori se liječe zračenjem, lijekovima ili kombinacijom metoda.

Može li tumor mozga biti benigni?

Da. Neki tumori mozga su benigni, ali i oni mogu uzrokovati ozbiljne simptome zbog pritiska na okolne strukture.

Zašto je važna analiza tkiva?

Analiza tkiva pokazuje točnu vrstu tumora i pomaže liječnicima odabrati najprikladnije liječenje.

Što ako imam glavobolje i promjene vida?

Takve tegobe ne znače nužno tumor, ali ako su nove, učestale ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se liječniku na procjenu.