Transplantacija koštane srži dolazi u obzir kod odabranih bolesnika s teškim hematološkim bolestima, nekim poremećajima krvi ili nakon intenzivnog liječenja. Prije zahvata slijedi detaljna procjena, priprema organizma i plana oporavka kako bi se smanjili rizici i olakšao tijek liječenja.
Transplantacija koštane srži, često nazivana i transplantacija matičnih stanica, postupak je kojim se bolesniku daju zdrave krvotvorne matične stanice kako bi se obnovila koštana srž i stvaranje krvnih stanica. Ovaj se zahvat primjenjuje kada koštana srž više ne može normalno proizvoditi krvne stanice ili kada je potrebno uništiti bolesnu srž i zamijeniti je zdravom.
Važno je znati da transplantacija nije prikladna za svakoga. Odluku donosi multidisciplinarni tim, najčešće hematolog zajedno s drugim specijalistima, nakon procjene bolesti, općeg stanja i mogućih rizika.

Kandidat za transplantaciju koštane srži može biti osoba kojoj se ovim postupkom može ponuditi najbolja šansa za kontrolu bolesti ili postizanje dugotrajnije remisije. Najčešće se razmatra kod određenih malignih i nemalignih bolesti krvi i koštane srži.
U nekim slučajevima transplantacija se razmatra nakon što druga liječenja nisu dala očekivani učinak, a u nekima kao dio unaprijed planiranog terapijskog postupka. Prikladnost ovisi i o vrsti transplantacije: autologna transplantacija koristi vlastite matične stanice bolesnika, dok alogena transplantacija dolazi od podudarnog donora.
Nije presudna samo dijagnoza. Tim procjenjuje i dob, funkciju srca, pluća, bubrega i jetre, prisutnost drugih bolesti, prethodne terapije te opće stanje i sposobnost podnošenja intenzivnog liječenja. Ponekad osoba ima bolest zbog koje bi transplantacija bila korisna, ali nije dovoljno stabilna za postupak u tom trenutku.
Za alogenu transplantaciju važna je i podudarnost s donorm. U tom slučaju traži se odgovarajući donator, najčešće unutar obitelji ili iz registra nesrodnih davatelja.
Prije donošenja odluke radi se detaljna obrada. Cilj je potvrditi da je transplantacija opravdana, sigurnija i izvediva te da postoje planovi za moguće komplikacije.
Često se organizira i razgovor o psihološkoj pripremi, jer proces može biti fizički i emocionalno zahtjevan. Bolesniku se objašnjava tijek liječenja, moguće nuspojave, boravak u bolnici i potreba za kontrolama nakon otpusta.
Priprema počinje prije samog prijema u bolnicu. Najvažnije je slijediti upute liječničkog tima i unaprijed riješiti sve što bi moglo odgoditi liječenje.
Možda ćete trebati privremeno prilagoditi prehranu, higijenske navike i način provođenja vremena, osobito ako je očekivana razdoblje slabijeg imuniteta. Tim će vas uputiti što smijete jesti, kada se trebate javiti zbog temperature i kako smanjiti rizik od infekcija.
U sklopu pripreme može se provesti tzv. kondicioniranje, odnosno kemoterapija, ponekad i zračenje, kako bi se pripremila koštana srž za prihvat novih stanica ili uklonila preostala bolesna stanica. To je važan dio postupka, ali može uzrokovati privremene nuspojave poput umora, mučnine, promjena u sluznici i pada krvnih vrijednosti.
U nekim slučajevima daje se i profilaksa protiv infekcija, lijekovi za mučninu ili drugi potporni lijekovi. Cilj je da osoba u transplantaciju uđe što stabilnija i što bolje pripremljena.
Sam postupak davanja matičnih stanica nije operacija u klasičnom smislu. Stanice se najčešće daju infuzijom kroz venu, slično transfuziji. Nakon toga slijedi razdoblje čekanja da se stanice prihvate i počnu proizvoditi nove krvne stanice.
Tijekom tog vremena potreban je pažljiv nadzor krvne slike, znakova infekcije, krvarenja i drugih komplikacija. Boravak u bolnici može biti dulji, osobito nakon alogene transplantacije. Nakon otpusta kontrola je i dalje česta i važna.
Dobro je postavljati pitanja i tražiti pisane upute. Ako vam nešto nije jasno, zamolite tim da vam objasni jednostavnim riječima. Korisno je voditi bilješke o simptomima, temperaturi, lijekovima i svim promjenama koje primijetite.
Emocionalna priprema također je važna. Razgovor s obitelji, zdravstvenim djelatnicima ili psihološkim savjetnikom može pomoći da lakše prođete kroz razdoblje neizvjesnosti.

Prije i nakon transplantacije potrebno je odmah kontaktirati liječnika ako imate povišenu temperaturu, otežano disanje, krvarenje, jake bolove, znakove infekcije ili naglo pogoršanje općeg stanja. Brza reakcija može biti ključna za daljnje liječenje.
Transplantacija koštane srži složen je, ali često vrlo važan terapijski postupak za pažljivo odabrane bolesnike. Dobra procjena kandidata, pravodobna priprema i otvorena komunikacija s medicinskim timom pomažu da se zahvat planira sigurno i organizirano. Ako vam je transplantacija predložena, zatražite detaljno objašnjenje svakog koraka i uključite svoje bližnje u pripremu.
U praksi se ti pojmovi često koriste kao sinonimi. Danas se češće govori o transplantaciji matičnih stanica jer se presađuju krvotvorne matične stanice, a ne sama kost.
Odluku donosi specijalistički tim, najčešće hematolog, uz procjenu više nalaza, općeg stanja i vrsti bolesti.
Ne nužno, ali druge bolesti i infekcije moraju biti dovoljno kontrolirane da bi postupak bio što sigurniji. Zato se prije zahvata radi detaljna obrada.
Trajanje je individualno i ovisi o bolesti, prethodnom liječenju, dostupnosti donora i rezultatima pretraga. Točno trajanje određuje vaš tim.
Najvažnije su točne informacije o lijekovima, ranijim terapijama, alergijama, simptomima i svim novim zdravstvenim promjenama.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International