Transplantacija koštane srži kod leukemije: kada se preporučuje

Transplantacija koštane srži, odnosno transplantacija krvotvornih matičnih stanica, jedna je od važnih terapijskih mogućnosti za pojedine bolesnike s leukemijom. Nije prva opcija za svakoga, nego se preporučuje onda kada liječnički tim procijeni da može povećati šansu za dugotrajnu remisiju ili smanjiti rizik povrata bolesti.

Što je transplantacija koštane srži?

Koštana srž je tkivo unutar kostiju koje stvara krvne stanice: eritrocite, leukocite i trombocite. Kod leukemije te su stanice poremećene, a cilj liječenja je uništiti bolesne stanice i obnoviti zdravu krvotvornu funkciju. Transplantacija podrazumijeva da se nakon pripremnog liječenja u organizam vraćaju krvotvorne matične stanice koje će ponovno stvoriti zdravu koštanu srž.

Te stanice mogu potjecati od samog bolesnika ili od darivatelja. Ovisno o izvoru stanica razlikujemo autolognu i alogenu transplantaciju.

Kada se preporučuje kod leukemije?

Transplantacija koštane srži ne preporučuje se svima s leukemijom. Najčešće se razmatra kada postoji veći rizik od povrata bolesti ili kada standardna kemoterapija i ciljana terapija nisu dovoljno učinkovite. Odluka se donosi individualno, nakon procjene hematologa i transplantacijskog tima.

Najčešće situacije u kojima se razmatra

• kod određenih agresivnijih oblika leukemije, osobito ako se bolest vraća ili ne reagira dovoljno na početno liječenje
• kada su prisutne određene genetske ili citogenetske značajke bolesti koje upućuju na veći rizik od relapsa
• ako je postignuta remisija, ali liječnici procijene da bi transplantacija mogla pružiti bolju dugoročnu kontrolu bolesti
• nakon neuspjeha prethodnih linija terapije ili djelomičnog odgovora
• u nekim slučajevima akutne leukemije u prvoj remisiji, ako je procijenjen visok rizik bolesti

Važno je naglasiti da vrsta leukemije ima velik utjecaj na odluku. Transplantacija se ne preporučuje uvijek u istoj fazi liječenja niti za sve podtipove bolesti.

Koja je razlika između autologne i alogene transplantacije?

Autologna transplantacija koristi vlastite matične stanice bolesnika koje su prethodno prikupljene i pohranjene. Kod leukemije se ova metoda rjeđe koristi nego kod nekih drugih malignih bolesti, jer postoji rizik da među prikupljenim stanicama ostanu i bolesne stanice.

Alogena transplantacija koristi matične stanice darivatelja. To je češća opcija kod leukemije jer nove imunološke stanice mogu pomoći u uništavanju preostalih leukemijskih stanica. Međutim, alogena transplantacija nosi i veći rizik od komplikacija, uključujući reakciju presatka protiv primatelja.

Kako liječnici odlučuju je li transplantacija prikladna?

Prije preporuke transplantacije radi se detaljna obrada. Procjenjuje se više čimbenika, a ne samo dijagnoza leukemije.

• vrsta i podtip leukemije
• stadij bolesti i odgovor na prethodno liječenje
• dob i opće zdravstveno stanje
• funkcija srca, pluća, jetre i bubrega
• prisutnost drugih bolesti
• rizik od povrata bolesti
• postoji li odgovarajući darivatelj

Liječnici također razgovaraju s bolesnikom o očekivanjima, mogućim koristima i rizicima, jer transplantacija zahtijeva intenzivnu pripremu i oporavak.

Kako izgleda postupak?

Postupak obično uključuje nekoliko koraka. Najprije se prikupljaju potrebni nalazi i procjenjuje spremnost za zahvat. Zatim slijedi pripremno liječenje, često s kemoterapijom, a ponekad i zračenjem, kako bi se smanjio broj bolesnih stanica i omogućilo primanje novih matičnih stanica.

Nakon toga se matične stanice daju putem infuzije, slično transfuziji krvi. Stanice zatim putuju do koštane srži i počinju stvarati nove krvne stanice. U razdoblju nakon transplantacije bolesnik je posebno osjetljiv na infekcije i krvarenja, pa je potreban pažljiv nadzor.

Koji su mogući rizici i nuspojave?

Transplantacija koštane srži ozbiljan je zahvat i može imati važne nuspojave. Neki su rizici povezani s pripremnim liječenjem, a neki s samom transplantacijom.

• infekcije zbog privremeno oslabljenog imuniteta
• krvarenje i anemija
• mučnina, umor i oštećenje sluznice
• odbijanje presatka ili sporo prihvaćanje stanica
• reakcija presatka protiv primatelja kod alogene transplantacije
• dugotrajnije smetnje funkcije određenih organa

Zbog toga se odluka o transplantaciji uvijek donosi nakon pažljive procjene omjera koristi i rizika.

Što bolesnik može očekivati prije i nakon zahvata?

Prije transplantacije važno je postaviti sva pitanja o postupku, hospitalizaciji, mogućem trajanju oporavka i mjerama opreza. Nakon transplantacije mogu biti potrebni česti kontrolni pregledi, laboratorijske pretrage i prevencija infekcija. Neki bolesnici trebaju i lijekove za potiskivanje imunološkog odgovora.

Oporavak je individualan. Nekima je potreban dulji boravak u bolnici, a drugima se dio praćenja nastavlja ambulantno. Bitno je odmah javiti liječniku ako se pojave temperatura, zimica, krvarenje, otežano disanje ili drugi novi simptomi.

Kada razgovarati s liječnikom?

Ako vam je dijagnosticirana leukemija, pitajte hematologa je li transplantacija koštane srži opcija u vašem slučaju. Posebno je važno razgovarati o tome ako bolest ne odgovara na terapiju, ako se vratila nakon liječenja ili ako su nalazi pokazali viši rizik od relapsa.

Transplantacija koštane srži može biti ključan dio liječenja, ali nije prikladna za svakoga. Najbolja odluka temelji se na tipu leukemije, vašem stanju i stručnom savjetu multidisciplinarnog tima.

FAQ

Je li transplantacija koštane srži prva opcija za leukemiju?

Ne uvijek. Kod nekih bolesnika prvo se primjenjuju kemoterapija, ciljano liječenje ili druga terapija, a transplantacija se razmatra ako je rizik bolesti veći ili je odgovor na liječenje nedovoljan.

Koja je razlika između koštane srži i matičnih stanica?

Koštana srž je tkivo koje stvara krvne stanice, a krvotvorne matične stanice su stanice iz kojih nastaje nova koštana srž i krvne stanice nakon transplantacije.

Može li se transplantacija preporučiti u remisiji?

Da, često se razmatra upravo u remisiji ako liječnici procijene da postoji visok rizik povrata bolesti i da bi transplantacija mogla pružiti bolju dugoročnu kontrolu.

Tko može biti darivatelj za alogenu transplantaciju?

Darivatelj mora biti odgovarajuće podudaran prema laboratorijskim kriterijima. Najčešće se traži srodni ili nesrodni darivatelj iz registara, prema procjeni transplantacijskog tima.

Koliko traje oporavak nakon transplantacije?

Oporavak je vrlo individualan i ovisi o vrsti transplantacije, stanju bolesti i mogućim komplikacijama. Liječnički tim će vam objasniti što možete očekivati u vašem slučaju.