Transplantacija koštane srži kod hematoloških bolesti

Što je transplantacija koštane srži?

Transplantacija koštane srži, češće nazvana transplantacija hematopoetskih matičnih stanica, postupak je kojim se oboljeloj osobi daje zdravi krvotvorni sustav. Cilj je obnoviti stvaranje crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita nakon vrlo intenzivnog liječenja ili kada vlastita krvotvorna funkcija više nije dovoljna.

Iako se u svakodnevnom govoru često kaže “transplantacija koštane srži”, danas se matične stanice najčešće prikupljaju iz periferne krvi ili rjeđe iz same koštane srži. Odluku o vrsti transplantacije donosi hematolog nakon detaljne procjene bolesti i općeg stanja pacijenta.

Kada se preporučuje?

Transplantacija se najčešće razmatra kod leukemija, limfoma i drugih hematoloških bolesti koje zahtijevaju agresivno liječenje ili imaju veći rizik povrata bolesti. Može biti dio početnog plana liječenja ili se preporučiti nakon povratka bolesti.

• akutne i neke kronične leukemije
• određeni limfomi
• multipli mijelom
• neke nasljedne i stečene bolesti koštane srži
• rijetki poremećaji stvaranja krvi i imunološkog sustava

Nisu svi bolesnici kandidati za transplantaciju. U procjeni se uzimaju u obzir dob, funkcija srca, pluća, bubrega i jetre, prethodne terapije te postoje li druge bolesti koje povećavaju rizik postupka.

Vrste transplantacije

Autologna transplantacija

Pri autolognoj transplantaciji pacijentu se daju njegove vlastite matične stanice, prikupljene ranije i pohranjene do postupka. Ova vrsta se često koristi kod određenih limfoma i multiplog mijeloma. Prednost je što nema imunološkog neslaganja između darivatelja i primatelja, ali ona nije prikladna za sve bolesti.

Alogena transplantacija

Kod alogene transplantacije matične stanice dolaze od drugog darivatelja, najčešće srodnog ili nesrodnog kompatibilnog darivatelja. Ova metoda može biti posebno važna kod nekih leukemija jer novo transplantirane stanice mogu pomoći i u borbi protiv preostalih zloćudnih stanica.

Za alogenu transplantaciju potrebno je pažljivo usklađivanje tkivnih antigena. Što je veća podudarnost, to je manji rizik određenih komplikacija, ali podudarnost ne uklanja sve rizike.

Kako izgleda priprema?

Prije transplantacije pacijent prolazi niz pretraga kako bi se procijenilo je li postupak siguran i koji pristup ima najveću korist. Uobičajeno su potrebne krvne pretrage, EKG, slikovne pretrage, procjena rada organa i razgovor s članovima transplantacijskog tima.

U sklopu pripreme može se provesti i tzv. kondicioniranje, odnosno kemoterapija, a ponekad i radioterapija. Cilj je smanjiti broj preostalih bolesnih stanica i stvoriti prostor za nove matične stanice. Intenzitet kondicioniranja ovisi o vrsti bolesti i općem stanju pacijenta.

Kako se provodi postupak?

Nakon pripreme, matične stanice se daju putem infuzije, slično transfuziji krvi. Stanice potom putuju krvotokom do koštane srži, gdje se postupno “prihvate” i počnu stvarati nove krvne stanice.

Sam postupak davanja stanica obično nije dug i ne zahtijeva operaciju. Ipak, cjelokupno transplantacijsko liječenje traje mnogo dulje, jer uključuje pripremu, razdoblje niskih krvnih vrijednosti, praćenje komplikacija i oporavak.

Koji su mogući rizici i nuspojave?

Transplantacija koštane srži složen je postupak i može biti povezana s ozbiljnim nuspojavama. Najveći dio rizika proizlazi iz kondicioniranja, privremenog pada krvnih stanica i, kod alogene transplantacije, reakcije presatka protiv primatelja.

• infekcije zbog oslabljenog imuniteta
• krvarenja zbog niskih trombocita
• umor, mučnina i gubitak apetita
• oštećenje organa, ovisno o terapiji
• reakcija presatka protiv primatelja nakon alogene transplantacije
• odgođeni oporavak krvne slike

Tim koji vodi liječenje pomno prati laboratorijske nalaze, znakove infekcije i druge simptome kako bi pravodobno reagirao. Važno je odmah prijaviti temperaturu, zimicu, krvarenje, otežano disanje, proljev ili nove kožne promjene.

Kako izgleda oporavak?

Oporavak je postupan i može trajati tjednima do mjesecima, a ponekad i dulje. U početku je potreban čest nadzor jer je broj krvnih stanica nizak, a organizam osjetljiv na infekcije. Pacijent može trebati transfuzije, antibiotike, lijekove za sprječavanje odbacivanja i potporu prehrani.

Nakon otpusta iz bolnice važni su redoviti kontrolni pregledi, uzimanje propisanih lijekova i pridržavanje preporuka o higijeni, prehrani i izbjegavanju infekcija. Povratak svakodnevnim aktivnostima odvija se postupno, prema uputama liječnika.

Što pacijenti trebaju znati prije odluke?

Najvažnije je razumjeti da transplantacija nije jednako rješenje za sve. Kod nekih bolesti ona može ponuditi najbolju mogućnost dugotrajnije kontrole bolesti, ali istovremeno nosi značajne rizike. Zato je odluka individualna i temelji se na ravnoteži između mogućih koristi i sigurnosti.

Prije odluke korisno je pitati liječnika:

• koja je svrha transplantacije u mom slučaju
• je li riječ o autolognoj ili alogenoj transplantaciji
• koji su glavni rizici za mene
• koliko dugo će trajati boravak u bolnici
• kako će izgledati kontrola i oporavak kod kuće

Zaključak

Transplantacija koštane srži važna je opcija u liječenju leukemije, limfoma i drugih hematoloških bolesti, ali zahtijeva pažljivu procjenu i pripremu. Ako vam je ovaj postupak predložen, razgovor s hematologom i transplantacijskim timom pomoći će vam da bolje razumijete sve korake, rizike i očekivanja.

Informirani pacijent lakše sudjeluje u odluci i može se bolje pripremiti za liječenje i oporavak.

FAQ

Je li transplantacija koštane srži isto što i transplantacija matičnih stanica?

U praksi se ti pojmovi često koriste kao sinonimi. Danas se najčešće transplantiraju hematopoetske matične stanice, a ne sama koštana srž.

Tko može biti darivatelj kod alogene transplantacije?

Darivatelj može biti srodna osoba ili nesrodni kompatibilni darivatelj. Najvažnija je odgovarajuća tkivna podudarnost i medicinska procjena prikladnosti.

Koliko dugo traje oporavak nakon transplantacije?

Oporavak je individualan i može trajati od nekoliko tjedana do više mjeseci. Na trajanje utječu vrsta transplantacije, osnovna bolest i moguće komplikacije.

Može li se bolest vratiti nakon transplantacije?

Nažalost, povrat bolesti je i dalje moguć. Transplantacija smanjuje rizik u nekim situacijama, ali ne jamči trajno izlječenje.

Koji simptomi nakon otpusta zahtijevaju hitan kontakt s liječnikom?

Odmah se javite ako imate temperaturu, zimicu, krvarenje, otežano disanje, jak proljev, osip ili druge nagle promjene zdravstvenog stanja.