Transplantacija bubrega bez ožiljaka

Transplantacija bubrega bez ožiljaka

U zemlji, gdje se transplantacija organa ne izvodi onoliko često koliko je potrebno, živi donori su izvor nade za bolesnike koji boluju od  zatajenja bubrega. Stručnjaci se brinu da postupci kirurškog zahvata na tim ljudima,koji idu pod nož samo da bi spasili svoje voljene, budu minimalno invazivni.

Jedna od najvažnijih tehnika je vaginalna ekstrakcija bubrega, koja se može primijeniti kod žena koje su već rađale.

U Turskoj je 60.000 bubrežnih bolesnika koji su na dijalizi zbog zatajenja bubrega.  Među njima je 22.000 na listi čekanja za presađivanje bubrega od umrlih donora.  Međutim, u 2014. godini broj organa od pokojnih donora bio je samo 407. Zato se većina transplatacija bubrega trenutno provodi  organima živih donora. Dok je 80% transplantata od živih donora, a preostalih 20% od umrlih, omjer u europskim zemljama upravo je suprotan onome u Turskoj.  Zdravstveni stručnjaci koji su svjesni toga stanja  nastoje razviti nove metode, a sve u cilju da kirurški zahvati , kojima se podvrgavaju živi donori, budu što ugodniji.

Nefrektomija s vaginalnom bubrežnom ekstrakcijom, koja se radi u Acibadem International bolnici na Odjelu za transplantaciju, jedna je od tih neinvazivnih metoda.  Prof. dr.  Ibrahim Berber i njegov tim koriste tu metodu,koja se može koristiti samo u visoko naprednim centrima u svijetu.

METODA KOJA SE IZVODI KROZ PRIRODNE OTVORE U TIJELU

Ova metoda, koja se može primijeniti kod ženskih donora koji su rodili, uključuje ekstrakciju organa kroz prirodne otvore u tijelu. Prof. İbrahim Berber navodi da, suprotno ranijim zahvatima, nove tehnike ne zahtijevaju velike rezove donora bubrega.

“Većina operacija koje izvodimo su sa organima živih donora. Ovi donori su potpuno zdravi ljudi koji se podvrgavaju operaciji samo da bi spasili život svojih bližnjih. Stoga, moramo pružiti najveću udobnost tim ljudima. Takvu udobnost moguće je pružiti  kroz laparoskopske metode koje nazivamo minimalno invazivnim kirurškim tehnikama. Ranije su jedini izbor bile otvorene operacije i rezovi duljine između 20-25 cm. Otvorene operacije predstavljaju rizik od komplikacija, dugog oporavka, krvarenja, infekcija ili hernije u području rane. Međutim, kod zatvorenih operacija uklanjanja bubrega rade se rezovi duljine između 5-6 cm  i nema potrebe za velikim rezovima,” objasnio je prof. Berber.

Veličina reza ovisi od veličine bubrega koji se uklanja, nastavio je prof. Berber i dodao da je tim Centra za transplantaciju organa Acibadem International bolnice tražio odgovor i na pitanje kako izvaditi bubreg bez potreba i za tim rezom od 5-6 cm. “Otkrili smo da kod žena možemo odstraniti bubreg ulaskom kroz vaginalni kanal, ali samo kod žena koje su prethodno rađale. Ubrzo nakon ovog saznanja počeli smo izvoditi operacije na ovaj neinvazivan način kod žena,” kazao je prof. Berber.

METODA KOJA NE UTJEČE NA FUNKCIJU BUBREGA

Kod nefrektomije bubrega kroz vaginu, bubreg se oslobađa laparoskopski i primatelj se priprema za transplantaciju. Nakon toga slijedi postavljanje bubrega u vrećicu nazvanu “endobag”, i njegovo uklanjanje kroz porođajni kanal nakon što se krvne žile i uretra izrezuju. Ženski donori ,koji trebaju proći ovu metodu, obično pomisle na bol kroz koju su prolazile tijekom porođaja, ali to uopće nije slučaj.

Ove operacije za ekstrakciju organa ne zahtijevaju nikakve rezove, jer su abdomen ulazi kroz vaginalni kanal,  objašnjavajući postupak prof. Berber je dodao da se nakon operacije pacijenti mogu odmah ustati i biti aktivni, a potrebna je I znatno manja količina lijekova protiv bolova. Ekstrakcija bubrega kroz vaginalni kanal je dosta ugodnija metoda u odnosu na laporaskopsku metodu, dok je pak laporaskopija znatno ugodnija u odnosu na otvorene operacije, kazao je.

Jedno od najvažnijih pitanja koja se postavljaju u vezi s ovim postupkom jest utječe li ova  metoda  na funkciju bubrega. Prof. Berber naglašava da istraživanja i iskustvo upućuju na to da metoda ne utječe nepovoljno na performanse ili funkcionalnost bubrega, a ugodna je za živog donora.

 Acibadem Centar za transplantaciju organa jedina je ustanova koja koristi ovu metodu u Turskoj. Do sada je prijavljeno oko 80 pacijenata, a rezultati su bili vrlo dobri. Metoda koja je jedan korak dalje od ove je jednostrana laparoskopija kroz pupak. U toj se metodi  bubreg  također uklanja kroz vaginalni kanal. Do sada smo imali sedam slučajeva koje smo uspješno operirali tim postupkom,  kazao je prof. Berber.

METODA KOJA NE UTIČE NA ZAČEĆE

Nakon laparoskopske nefrektomije, donori ostaju u bolnici u prosjeku  jedan do tri dana. Ako donor tijekom prvih tjedan dana nije imao pritužbi dovoljno je da dolazi na redovne preglede svakih  šest mjeseci, kao i svaka druga zdrava osoba.

 “Zdrava osoba, koa što je poznato, može nastaviti život s jednim bubregom, a postupak vađenja bubrega kroz porođajni kanal ne utječe ni na seksualni život niti na prosec trudnoće.Tijekom  operacije, ulazak u vaginu izvodi se kroz stražnji vaginalni zid, stoga nema utjecaja na maternicu ili jajnike. Rezovi koji se rade u vagini također ne uzrokuju nikakve probleme donoru,”  kazao je prof. Berber

METODA KOJA JE OSVOJILA NAGRADU

U ožujku 2014 godine metoda koja se koristi u Centru za transplantaciju organa Acıbadem International bolnice, osvojila je prvo mjesto na kongresu “Novi horizonti u kirurgiji” .

“Iste godine osvojili smo i drugo mjesto na kongresu turske endoskopske i laporoskopske kirurgije. Nagradu smo dobili za našu videoprezentaciju laporoskopske vaginalne ekstrakcije. Činjenica da naša zemlja dodjeljuje nagrade za minimalno invazivne tehnike čini nas vrlo ponosnim. Naš je cilj pružiti udobnost donorima organa tijekom operacija. Laparoskopska kirurgija ujedno je i povećala broj živih donora. Istraživanja pokazuju da je broj živih donora, nakon razvoja ovih operativnih metoda, porastao kako u našoj zemlji tako i u ostatku svijeta,” zaključio je porf. Berber.

“Operacije koje ne zahtijevaju rezove za ekstrakciju organa. U abdomen se ulazi kroz vaginalni kanal i  uklanja se bubreg. Nakon operacije, pacijenti odmah mogu ustati i biti aktivni, a količina lijekova protiv bolova je smanjena.”

×
Search