Nakon presađivanja jetre mogu se pojaviti rane i kasne komplikacije, među kojima su odbacivanje presatka, infekcije, krvarenje, problemi sa žučnim vodovima i nuspojave imunosupresivnih lijekova. Mnoge se komplikacije mogu uspješno liječiti ako se prepoznaju na vrijeme, zato su redovite kontrole i pridržavanje terapije vrlo važni.
Presađivanje jetre može spasiti život i značajno poboljšati kvalitetu života, ali kao i svaka velika operacija, nosi određene rizike. Važno je znati da komplikacije ne znače nužno neuspjeh liječenja. Mnoge se mogu otkriti rano, liječiti na vrijeme i držati pod kontrolom uz dobru suradnju pacijenta i transplantacijskog tima.
Rizici nakon transplantacije ovise o općem zdravstvenom stanju, razlogu zbog kojeg je transplantacija učinjena, drugim bolestima, dobi i odgovoru organizma na novi organ. U nastavku su najčešće komplikacije koje pacijenti i obitelji trebaju razumjeti.
Rane komplikacije javljaju se u prvim danima ili tjednima nakon operacije. Dio njih povezan je s kirurškim zahvatom, a dio s time kako tijelo prihvaća novi organ.
Transplantacija jetre je složena operacija i krvarenje je jedan od ranih rizika. Može se pojaviti tijekom ili nakon zahvata te ponekad zahtijeva dodatne intervencije, transfuziju krvi ili nadzor u jedinici intenzivnog liječenja.
Nakon presađivanja jetre imunosupresivni lijekovi smanjuju sposobnost obrane od infekcija. Zbog toga su bakterijske, virusne i gljivične infekcije češće, osobito u ranom razdoblju nakon operacije. Povišena temperatura, tresavica, kašalj, bol pri mokrenju ili pogoršanje općeg stanja trebaju se prijaviti liječniku.
Novi organ ponekad ne počne raditi odmah kako se očekuje. Liječnici prate laboratorijske nalaze, protok krvi kroz jetru i opće stanje kako bi na vrijeme uočili usporen ili oslabljen oporavak funkcije presatka.
Žučni vodovi mogu biti osjetljivi nakon transplantacije. Mogu se razviti curenje žuči, suženje žučnih vodova ili začepljenje, što može uzrokovati bol u trbuhu, žuticu, svrbež ili promjene u nalazima jetrenih enzima.

Nakon otpusta iz bolnice rizici ne prestaju. Neke komplikacije razvijaju se postupno tijekom mjeseci ili godina, osobito ako se terapija ne uzima točno prema uputama ili ako postoje druge kronične bolesti.
Odbacivanje znači da imunološki sustav prepoznaje novu jetru kao strano tkivo. Može biti akutno ili kronično. Akutno odbacivanje često se otkriva kroz krvne nalaze ili biopsiju prije nego što se pojave izraženi simptomi. Mogući znakovi su umor, povišena temperatura, bol u gornjem dijelu trbuha, tamniji urin, žutica ili svrbež.
Važno je naglasiti da odbacivanje nije uvijek povezano s trajnim gubitkom organa. Ako se otkrije na vrijeme, često se može liječiti prilagodbom terapije.
Imunosupresivi su nužni da bi se smanjio rizik odbacivanja, ali mogu imati nuspojave. Najčešće uključuju povišen krvni tlak, povišen šećer u krvi, promjene u funkciji bubrega, tremor, promjene tjelesne težine, osjetljivost na infekcije i neke probavne tegobe. Zato su redovite kontrole krvi i tlakova ključne.
Nakon transplantacije može se povećati rizik od dijabetesa, povišenih masnoća u krvi, hipertenzije i povećanja tjelesne mase. Ove promjene dugoročno mogu utjecati na srce, krvne žile i bubrege, pa su prehrana, tjelesna aktivnost i praćenje laboratorijskih nalaza vrlo važni.
Neki lijekovi koji štite presadak mogu opteretiti bubrege. Zbog toga se funkcija bubrega redovito prati. Rana prilagodba terapije može pomoći u smanjenju daljnjeg oštećenja.
Postoje i komplikacije koje nisu česte, ali ih treba znati prepoznati jer mogu zahtijevati hitnu obradu.
Rizik od nekih od tih komplikacija može se smanjiti redovitim praćenjem, zaštitom od infekcija i dosljednim uzimanjem lijekova.
Na rizik utječu brojni čimbenici, uključujući prethodne infekcije, stanje srca i bubrega, prehrambeni status, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, alkohol, neredovito uzimanje lijekova i propuštanje kontrola. Također je važno obavijestiti tim o svim drugim lijekovima i dodacima prehrani, jer neke tvari mogu stupiti u interakciju s imunosupresivima.
Nakon presađivanja jetre treba brzo reagirati na simptome koji mogu upućivati na komplikacije. Odmah se javite transplantacijskom timu ako primijetite:
Brza procjena simptoma može spriječiti pogoršanje stanja i pomoći u ranom liječenju.

Iako se sve komplikacije ne mogu spriječiti, pacijent može mnogo učiniti za vlastitu sigurnost. Važno je uzimati lijekove točno prema uputi, dolaziti na kontrole, pratiti krvne nalaze i odmah prijaviti sve nove simptome. Preporučuje se dobra higijena ruku, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama, pažnja pri pripremi hrane i postupan povratak tjelesnoj aktivnosti prema savjetu liječnika.
Jednako je važno ne prekidati terapiju na svoju ruku, čak i kada se osjećate dobro. Mnoge komplikacije nakon presađivanja jetre razvijaju se bez jasnih ranih znakova, pa su disciplina i praćenje uputa ključni dio uspješnog oporavka.
Rizici nakon presađivanja jetre postoje, ali uz iskusni transplantacijski tim, redovite kontrole i dobro pridržavanje terapije mnoge se komplikacije mogu rano prepoznati i liječiti. Najvažnije je znati koje simptome pratiti i kada potražiti pomoć, jer pravodobna reakcija često čini veliku razliku u daljnjem oporavku.
Česte su infekcije, problemi sa žučnim vodovima i nuspojave imunosupresivnih lijekova. Moguće je i odbacivanje presatka, zbog čega su redovite kontrole vrlo važne.
Odbacivanje se često otkriva laboratorijskim nalazima ili biopsijom. Mogući znakovi su žutica, umor, povišena temperatura, bol u gornjem dijelu trbuha i svrbež.
Oni su potrebni za zaštitu presatka, ali mogu povećati rizik od infekcija i izazvati druge nuspojave. Zato se doza i učinak redovito prate.
Rizik je najizraženiji u ranom razdoblju nakon transplantacije, ali može ostati povećan i dugoročno dok god se uzimaju imunosupresivni lijekovi.
Ako imate temperaturu, žuticu, krvarenje, jaku bol, otežano disanje, smanjenje mokrenja ili zbunjenost, odmah se javite transplantacijskom timu ili hitnoj službi.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International