Lasersko uklanjanje kapilara i skleroterapija služe za liječenje vidljivih kapilara i manjih vena, ali djeluju na različite načine. Laser zagrijava i zatvara tanke kapilare kroz kožu, dok se pri skleroterapiji u venu ubrizgava otopina koja je postupno zatvara. Izbor ovisi o veličini, dubini i mjestu krvnih žila te procjeni liječnika.
Vidljive kapilare na nogama i drugim dijelovima tijela čest su estetski i ponekad zdravstveni problem. Dvije najpoznatije metode njihova liječenja su lasersko uklanjanje kapilara i skleroterapija. Iako se često spominju zajedno, one nisu isto: razlikuju se po načinu djelovanja, vrsti kapilara koje se tretiraju i oporavku nakon zahvata.
Najvažnije je razumjeti da nijedna metoda nije univerzalno najbolja za sve. Pravi izbor ovisi o tome radi li se o vrlo tankim kapilarama, sitnim venama površnije ili dublje smještenim krvnim žilama, o boji kože, osjetljivosti kože i o tome postoji li šira venska bolest.
Lasersko uklanjanje kapilara je postupak u kojem se usmjerenom svjetlosnom energijom zagrijava krvna žila. Toplina uzrokuje zatvaranje kapilare, a tijelo je s vremenom prirodno razgrađuje i uklanja. Laser se obično koristi za vrlo tanke, površinske i jasno vidljive kapilare, posebno one koje su crvene ili plavkaste i nalaze se blizu površine kože.
Postupak se najčešće izvodi ambulantno. Tijekom tretmana pacijent može osjetiti toplinu, peckanje ili kratke ubode. Nakon zahvata može se pojaviti prolazno crvenilo, blaga oteklina ili osjetljivost kože. Oporavak je uglavnom kratak, ali ovisi o tretiranom području i reakciji kože.

Skleroterapija je metoda u kojoj se u venu tankom iglom ubrizgava posebna otopina, najčešće sklerozant. Ta otopina nadražuje stijenku vene, zbog čega se ona zatvara i postupno pretvara u tanko vezivno tkivo koje tijelo s vremenom razgrađuje. Skleroterapija se često koristi za sitne i srednje vene, osobito na nogama.
Za razliku od lasera, skleroterapija djeluje izravno unutar krvne žile. Nakon tretmana često se preporučuje nošenje kompresijskih čarapa, kretanje i izbjegavanje duljeg stajanja ili sjedenja, prema uputi liječnika. Nakon zahvata mogu se pojaviti modrice, osjećaj zatezanja ili privremena pigmentacija kože.
Glavna razlika je u načinu djelovanja:
U praksi to znači da je laser često prikladniji za vrlo sitne, površinske kapilare i određena osjetljiva područja, dok je skleroterapija češći izbor za vene i kapilare na nogama koje su malo izraženije ili dublje.
Odabir metode ovisi o kliničkoj slici, a ne samo o želji pacijenta. Liječnik pri pregledu procjenjuje izgled krvnih žila, njihovu dubinu i promjer, kao i opće stanje kože i vena.
Nakon obje metode većina se pacijenata može vratiti svakodnevnim aktivnostima relativno brzo, ali treba slijediti preporuke liječnika. Nakon lasera obično se savjetuje zaštita kože od sunca i izbjegavanje iritacije tretiranog područja. Nakon skleroterapije često se preporučuju kompresija, hodanje i privremeno izbjegavanje napornog treninga, topline i dugotrajnog stajanja.
Važno je znati da se krvne žile mogu zatvarati postupno, pa je ponekad potrebno više tretmana. Također, uspjeh može ovisiti o tome postoji li i osnovni problem s venskim zaliscima ili cirkulacijom, koji treba zasebno procijeniti.
I laser i skleroterapija nose određene rizike, iako su ozbiljne komplikacije neuobičajene kada zahvat izvodi educirani liječnik. Moguće nuspojave uključuju crvenilo, oteklinu, modrice, promjenu boje kože, osjetljivost ili prolaznu nelagodu. Rjeđe se mogu javiti sitne krastice, iritacija kože ili upalna reakcija na tretiranu venu.
Prije zahvata važno je reći liječniku imate li alergije, uzimate li lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi, jeste li trudni ili dojite te imate li ranije problema s venama ili cirkulacijom.

Najkorisniji prvi korak je pregled kod liječnika koji se bavi venama ili estetskim vaskularnim tretmanima. Tijekom pregleda liječnik može procijeniti trebate li laserski tretman, skleroterapiju ili kombinaciju oba pristupa.
Lasersko uklanjanje kapilara i skleroterapija nisu konkurentske metode, nego dva različita alata za različite vrste krvnih žila. Laser je češći za vrlo tanke, površinske kapilare, dok je skleroterapija često pogodnija za nešto veće vene, osobito na nogama. Najbolji odabir donosi se nakon pregleda i individualne procjene.
Ako razmišljate o tretmanu, razgovarajte s liječnikom o tome što je najbolje za vaš tip kapilara, koje su moguće nuspojave i koliko tretmana bi moglo biti potrebno.
Osjet boli je individualan. Laser se često opisuje kao toplina ili peckanje, a skleroterapija kao kratki ubod i blaga nelagoda. Liječnik može pomoći odabrati prikladniju metodu za vaš prag osjeta i tip kapilara.
Broj tretmana ovisi o veličini, broju i dubini kapilara te o tome kako tijelo reagira na terapiju. Neki pacijenti trebaju više od jednog dolaska, a to procjenjuje liječnik nakon pregleda.
Da, u nekim slučajevima kombinacija obje metode daje bolji funkcionalni ili estetski pristup. O tome odlučuje liječnik prema rasporedu i tipu krvnih žila.
Određene bolesti, trudnoća, dojenje, infekcije kože ili problemi sa zgrušavanjem mogu utjecati na odluku o zahvatu. Potrebna je individualna procjena prije liječenja.
Nove kapilare mogu se pojaviti tijekom vremena, osobito ako postoji sklonost proširenim venama ili drugi predisponirajući čimbenici. Tretman uklanja postojeće krvne žile, ali ne uklanja uvijek uzrok nastanka novih.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International