RANA DIJAGNOZA KLJUČ ZA POTPUNI OPORAVAK KOD RAKA DEBELOG CRIJEVA
Rak debelog crIJeva, koji je postao drugi najčešći tip raka u Turskoj nalazi na trećem mjestu među najčešćim vrstama raka širom svijeta. Rana dijagnoza kod ove vrste raka spašava živote, kada je bolest otkrivena u ranoj fazi i odmah kirurški liječena, stopa oporavka je čak i do 100%.
Rak je sve češća noćna mora modernog doba koja nastaje zbog nezdrave prehrane, neaktivnosti, prekomjerne težine, štetnih navika i stresa. Neke vrste raka skreću pažnju brzinom povećanja njihove stope incidencije. Rak debelog crijeva jedan je od njih! Najniži dio debelog crijeva, čija je dužina 12 do 16 cm naziva se rektum i maligni tumori koji nastaju u tom području kolokvijalno se nazivaju rektume. Rektuma je treći najčešći tip raka u svijetu. Prof. Bilgi Baca, šef opće kirurgije Odjela Acibadem Sveučilišne Atakent bolnice, kaže da su nezdrava prehrana i faktori životne okoline među osnovnim rizicima carcinoma kolona, te ističe da je prekomjerna konzumacija mesa i masne hrane, a nedovoljna voća, povrća i hrane bogate vlaknima put do karcinoma rektuma. Razvoj raka debelog crijeva može nastati i zbog genetskih faktora, ili bolesti, poput, ulceroznog kolitisa.
Hemoroidi mogu sakriti bolest
Problem kod karcinoma rektuma je u tome što hemoroidi mogu prikriti bolest. Simptom krvi u stolici, jedan od najvažnijih pokazatelja raka, pojavljuje se i kod hemoroida i zato su ljudi često potpuno nesvjesni da su ove promjene pokazatelj bolesti koja može dovesti do smrti. Prof. dr Bilgi ističe da simptomi raka debelog crijeva ovise o lokalizaciji bolesti. Glavni simptomi su česta stolica i to četiri ili pet puta dnevno, kada osoba prekomjerno dugo vremena provede dok obavljaju nuždu osjećajući stalno potrebu za pražnjenjem, kao i krvarenje. Ljudi koji imaju bilo koji od ovih simptoma apsolutno moraju na pregled kod općeg kirurga i obaviti pretragu kolonoskopijom, ako su stariji od 50 godina.
Prof. Bilgi navodi da oko 70 do 80% pacijenata konzultiraju općeg kirurga kad je bolest u drugoj ili trećoj fazi, te da su u tim fazama, također, uključeni rektalni zidovi i sumnje o formiranju limfnih čvorova.
Kolonoskopija neophodna za starije od 50 godina
Rak debelog crijeva najčešće se javlja kod osoba starijih od 50 godina. Ljudi stariji od 50 godina moraju se podvrgnuti kolonoskopiji, bez obzira na to imaju li ili nemaju simptome .
“Ukoliko postoje sumnjivi nalazi i obiteljska anamneza koja uključuje bolesti, dovoljno je da se ljudi podvrgnu kolonoskopiji svakih 10 godina. Ako se ustanovi prisutnost tvorbi, kao što je polip, kolonoskopiju treba ponoviti pet godina nakon polipektomije i ako rezultati pokažu prisustvo raka, neophodno je obaviti još jednu godinu dana nakon operacije. Osim toga, ako je u obitelji netko bolovao od raka kolona, pacijent treba obaviti prvu kolonoskopiju 10 godina prije nego što napuni godine u kojima je osoba iz obitelji dobila bolest “, upozorio je prof. Bilgi.
Najvažnija je rana dijagnoza!
Ukoliko se bolest otkrije u ranoj fazi stopa petogodišnjeg preživljenja je skoro 100%. Stupanj uspjeha je 60 to 80% kada se bolest otkrije u drugoj, a 50 do 60% u trećoj i oko 20% u četvrtoj fazi.
Operacija je najidealnije liječenje u ranom staciju bolesti
Prof. dr Bilgi naglašava da je najbolji tretman u ranoj fazi operacija i navodi da je stopa rizika za limfne metastaze približno 20%, čak i u prvom stadiju bolesti. Liječnici obično operaciju preporučuju u drugom stadiju bolesti, međutim, rak rektuma razlikuje se od raka debelog crijeva u tome što je znatno opasniji jer zahvaća crijevni zid, tako da je nužno prije operacije provesti jednotjednu kemoterapija ili zračenje u trajanju od pet tjedana. Potom se čeka dva mjeseca i tek tada izvodi operacija.
Novi tretman – METODE KOJE VRAĆAJU NADU
Značajan napredak u liečenju bolesti je to što se operacija može izvoditi metodom laparoskopske kirurgije ili, drugim riječima, zatvorenom operacijom, kao i pomoću potpuno opremljenih robota. Laparoskopska metoda ima glavnu ulogu u kirurgiji rektuma i daje pacijentima mnoge prednosti u odnosu na klasičnu operaciju. Primjerice, pacijenti koji prolaze kroz laparoskopske operacije mogu se brzo ustati i vratiti na posao za samo nekoliko dana zbog manjih bolova, gubitka krvi i malih rezova, laparoskopska kirurgija također smanjuje period hospitalizacije i rizik od infekcije rane, incizionih kila i trbušnih priraslica. U Acibademu se obavljaju laparoskopske operacije preko robotske kirurgije. Prof. dr Bilgi je naglasio da upotreba robota ovisi isključivo o bolničkim uvjetima i iskustvu kirurga.
VISOKA vidljivost u uskim područjima
Robotska metoda je posebno važna u kirurgiji rektuma. Ona pruža veliku vidljivost s većom blizinom u uskim područjima i omogućava bolju preglednost najmanjih i najfinijih detalja. Prof. Bilgi navodi da je nužno izbjeći nanošenje štete okolnom tkivu.
“Moramo zaštiti živce koji podržavaju urinarne i seksualne funkcije pacijenta. Laparoskopsko snimanje omogućava veće slike i lakšu zaštitu živaca. Robotska kirurgija osigurava veću pokretljivost nego konvencionalna laparoskopska kirurgija. Pruža 3D slike visoke kvalitete s više detalja, eliminira problem drhtanja ruke i može obavljati radnje koje se ne mogu raditi ručno. Primjerice, roboti imaju mogućnost pokreta pod kutovima do 540 stupnjeva”, kaže prof. dr Bilgi.
