Prije laserske korekcije vida potrebno je napraviti detaljan oftalmološki pregled kako bi se procijenila debljina i oblik rožnice, stupanj dioptrije, zdravlje oka i stabilnost vida. Najčešće se rade mjerenje dioptrije, topografija i pahimetrija rožnice, pregled očnog dna, mjerenje očnog tlaka i testovi suznog filma, a liječnik po potrebi može preporučiti dodatne pretrage.
Laserska korekcija vida nije prikladna za svakoga, pa su detaljne pretrage prije zahvata ključne za sigurnost i dobar plan liječenja. Cilj pregleda nije samo potvrditi dioptriju, nego procijeniti cijelo oko, posebno rožnicu, suzni film i stražnji dio oka.
Na temelju tih nalaza oftalmolog određuje jeste li kandidat za zahvat, koja je metoda najprimjerenija i postoji li razlog za odgodu ili dodatnu obradu. Pretrage također pomažu prepoznati stanja koja mogu povećati rizik od komplikacija ili utjecati na kvalitetu vida nakon zahvata.

Pregled započinje razgovorom o vašem vidu, zdravstvenom stanju i očekivanjima. Liječnik će pitati imate li suhe oči, alergije, nosite li kontaktne leće, uzimate li lijekove te jeste li imali očne bolesti, ozljede ili prethodne zahvate.
Važno je spomenuti i opća oboljenja poput autoimunih bolesti, šećerne bolesti ili trudnoće, jer ona mogu utjecati na odluku o zahvatu ili na vrijeme izvođenja pretraga.
Radi se precizno mjerenje kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma, najčešće uz testiranje vida na daljinu i blizinu. Ponekad se provodi i cikloplegičko mjerenje, pri kojem se privremeno prošire zjenice kapima kako bi se točnije procijenila stvarna dioptrija, osobito kod mlađih osoba.
Ovo su jedne od najvažnijih pretraga prije laserske korekcije vida. Topografija prikazuje površinski oblik rožnice, a tomografija daje detaljniji prikaz njezine strukture i zakrivljenosti. Na temelju tih podataka može se otkriti nepravilnosti rožnice, znakove mogućeg keratokonusa ili druge razloge zbog kojih laserski zahvat možda nije preporučljiv.
Laserski zahvati mijenjaju rožnicu, zato je važno znati njezinu debljinu prije planiranja procedure. Pahimetrija pomaže odrediti koliko tkiva se može sigurno obraditi i postoji li dovoljna rezerva za predloženu metodu.
Pregledom očnog dna liječnik procjenjuje mrežnicu, vidni živac i krvne žile. To je osobito važno kod osoba s većom kratkovidnošću, jer one mogu imati veći rizik od promjena na mrežnici. Ako se pronađu sumnjive promjene, može biti potrebna dodatna obrada prije odluke o zahvatu.
Mjerenje očnog tlaka dio je osnovne oftalmološke procjene. Povišen tlak ne znači uvijek bolest, ali može ukazivati na glaukom ili rizik od njega. Budući da neke laserske metode mogu utjecati na kasnije mjerenje očnog tlaka, važno je da liječnik ima početne vrijednosti prije zahvata.
Suho oko čest je razlog nelagode nakon laserske korekcije vida, pa se prije zahvata procjenjuje kvaliteta i stabilnost suznog filma. To može uključivati upitnike, pregled rubova vjeđa i testove suza. Ako postoji izražena suhoća, liječnik može preporučiti liječenje prije zahvata.
Veličina zjenice u mraku može biti važna za planiranje zahvata, osobito ako osoba ima veće zjenice. U nekih pacijenata to može biti povezano s većom vjerojatnošću noćnih odsjaja, pa se nalaz uzima u obzir pri odabiru metode.
Ovisno o nalazu, liječnik može preporučiti dodatne pretrage poput detaljnijeg pregleda mrežnice, analize suznog filma, aberometrije ili ponovnog mjerenja dioptrije u drugom terminu. Ponekad je potrebna i konzultacija s drugim specijalistima ako postoje opća zdravstvena stanja koja mogu utjecati na sigurnost zahvata.
Važno je znati da ne postoji jedinstven popis za sve pacijente. Pregled se prilagođava vašim očima, dobi, stabilnosti dioptrije i vrsti laserske metode koja se razmatra.
Laserska korekcija vida može se odgoditi ako dioptrija nije stabilna, ako postoji keratokonus ili sumnja na njega, ako je rožnica pretanka, ako je izražena suhoća oka ili ako pregled pokaže aktivnu očnu bolest. U nekim slučajevima liječnik će prvo predložiti liječenje ili praćenje, a zatim ponovno procijeniti kandidaturu.
Također je važno pričekati nakon određenih stanja ili događaja, primjerice nakon trudnoće i dojenja, jer se vid i dioptrija mogu privremeno mijenjati.

Ako pretrage pokažu da laserska korekcija nije najbolja opcija, to ne znači da nema drugih mogućnosti. Ovisno o nalazu, liječnik može razgovarati o drugim metodama korekcije vida ili o praćenju i liječenju bolesti oka koja je otkrivena tijekom pregleda.
Najvažnije je da odluka bude temeljena na preciznim nalazima, a ne samo na želji za oslobađanjem od naočala ili kontaktnih leća. Dobra preoperativna obrada pomaže smanjiti rizik i odabrati najbolji put za vaš vid.
Pretrage prije lasera uključuju detaljan oftalmološki pregled, mjerenje dioptrije, topografiju i tomografiju rožnice, pahimetriju, pregled očnog dna, mjerenje očnog tlaka i procjenu suhoće oka. Točna obrada ovisi o vašem stanju, a konačnu procjenu uvijek donosi oftalmolog nakon svih nalaza.
Da, često je potrebno privremeno prestati nositi kontaktne leće prije mjerenja rožnice, jer mogu utjecati na rezultate. Koliko dugo unaprijed, ovisi o vrsti leća i uputi liječnika.
Većina pretraga nije bolna. Neke pretrage mogu biti neugodne zbog kapi za širenje zjenica ili bljeska svjetla, ali obično traju kratko.
Trajanje ovisi o broju pretraga i treba li širiti zjenice. U mnogih pacijenata pregled traje dovoljno dugo da se obavi detaljna procjena, a često je potreban i opsežan razgovor s liječnikom.
To ovisi o nalazima i organizaciji centra. Ponekad je potrebna dodatna obrada ili kontrolni pregled prije konačne odluke o zahvatu.
Suhoća oka se prije zahvata mora ozbiljno procijeniti. Liječnik može preporučiti terapiju i ponovno mjerenje prije nego što odluči je li laserska korekcija prikladna.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International