Polipi u debelom crijevu najčešće se otkrivaju kolonoskopijom, a tijekom istog pregleda mogu se i ukloniti. Nakon uklanjanja rizik od ponovne pojave postoji, pa su važni nalaz patologije i kontrolni pregledi prema preporuci gastroenterologa.
Polipi u debelom crijevu česti su nalazi, osobito nakon srednje životne dobi. Većina polipa ne uzrokuje tegobe, ali neki s vremenom mogu postati zloćudni, zbog čega je rano otkrivanje važno. Dobra vijest je da se mnogi polipi mogu otkriti i ukloniti prije nego što predstavljaju ozbiljan problem.
Polipi su izrasline koje nastaju na sluznici debelog crijeva ili rektuma. Mogu biti različitih oblika i veličina, a prema izgledu i građi razlikuju se benigni i potencijalno rizični polipi. Najčešći su adenomatozni polipi, koji imaju veći potencijal za razvoj raka od nekih drugih tipova.
Važno je znati da polip nije isto što i rak, ali određeni polipi mogu s vremenom postati prekancerozne promjene. Upravo zato se naglasak stavlja na probir, otkrivanje i uklanjanje.

Najpouzdanija metoda za otkrivanje polipa debelog crijeva je kolonoskopija. Tijekom tog pregleda liječnik tankom fleksibilnom cijevi s kamerom pregledava unutrašnjost debelog crijeva i može uočiti i vrlo male promjene.
Polipi se mogu otkriti i tijekom drugih pretraga, primjerice:
Ipak, ako se polip nađe, kolonoskopija je obično potrebna i za njegovo uklanjanje ili dodatnu procjenu.
Mnogi polipi ne izazivaju nikakve simptome. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati krv u stolici, promjene u ritmu stolice, bol u trbuhu ili znakove anemije poput umora. Ovi znakovi nisu specifični samo za polipe, pa ih uvijek treba procijeniti liječnik.
Uklanjanje polipa najčešće se obavlja tijekom kolonoskopije. Ako je polip prikladan za endoskopsko uklanjanje, liječnik ga može odstraniti posebnim instrumentima kroz kolonoskop. Postupak se često naziva polipektomija.
Za veće ili složenije polipe mogu se koristiti naprednije endoskopske tehnike. U rijetkim slučajevima, ako polip nije sigurno ukloniti endoskopski ili postoji sumnja na rak, može biti potrebna kirurška operacija.
Uklonjeno tkivo uvijek se šalje na patohistološku analizu. Taj nalaz pokazuje o kakvoj se vrsti polipa radi i pomaže odrediti daljnje praćenje.
Kolonoskopija i uklanjanje polipa često se izvode uz sedaciju ili prema dogovoru s pacijentom. Većina ljudi zahvat podnosi dobro, a nelagoda se individualno razlikuje. Važno je unaprijed razgovarati s liječnikom o pripremi, anesteziji i očekivanjima nakon pregleda.
Rizik da se novi polipi pojave kasnije postoji i ovisi o više čimbenika. Najvažniji su vrsta polipa, njihova veličina, broj polipa, nalaz patologije i kvaliteta početnog pregleda. Ako su ranije pronađeni polipi s većim rizikom, kontrolni pregledi obično se planiraju češće.
Na rizik mogu utjecati i osobna i obiteljska anamneza, životna dob te prisutnost upalnih bolesti crijeva ili određenih nasljednih sindroma. Zato je praćenje individualno i ne može biti isto za sve pacijente.
Nakon uklanjanja polipa cilj nije samo riješiti trenutačni nalaz, nego i spriječiti buduće probleme. Kontrolna kolonoskopija pomaže otkriti nove polipe u ranoj fazi, kada su ih još moguće sigurno ukloniti. Razmak do sljedećeg pregleda određuje gastroenterolog prema nalazu i procjeni rizika.
Nemojte sami mijenjati plan praćenja ni preskakati kontrolu ako se osjećate dobro. Polipi često ne daju simptome, pa odsutnost tegoba ne znači da problema nema.

Nakon uklanjanja polipa važno je slijediti upute liječnika o prehrani, lijekovima i mogućim ograničenjima u prvim danima. Ako ste dobili nalaz koji treba objašnjenje, ponesite ga na kontrolni pregled i pitajte što znači za daljnje praćenje.
Liječniku se javite ako primijetite krv u stolici, neobjašnjivu anemiju, promjene pražnjenja crijeva koje traju ili ako imate obiteljsku anamnezu raka debelog crijeva. Ako je polip već pronađen, važno je ostati u programu praćenja i ne odgađati preporučene preglede.
Polipi u debelom crijevu često se mogu uspješno riješiti kada se otkriju na vrijeme. Ključ je u probiru, kvalitetnom uklanjanju i redovitom nadzoru nakon zahvata.
Većina polipa ne nestaje sama od sebe i treba ih liječnički procijeniti. Neki se uklanjaju tijekom kolonoskopije kako bi se smanjio rizik daljnjeg rasta ili promjena.
Razmak ovisi o vrsti, veličini i broju polipa te nalazu patologije. Točan plan praćenja određuje gastroenterolog individualno.
Ne. Nisu svi polipi jednako rizični, ali bez pregleda se ne može znati koji tip imate. Zato se polipi obično uklanjaju i šalju na analizu.
Veći ili složeniji polipi ponekad zahtijevaju naprednije endoskopske tehnike, a rjeđe operaciju. Odluka ovisi o izgledu polipa i procjeni stručnjaka.
Rizik mogu povećati raniji polipi, osobna ili obiteljska anamneza raka debelog crijeva te određena nasljedna i upalna stanja crijeva.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International