Polipi u debelom crijevu najčešće se uklanjaju tijekom kolonoskopije, osobito ako su veći, izgledom sumnjivi ili adenomatozni. Rizik od malignih promjena ovisi o vrsti, veličini, broju i nalazu patohistologije, pa je važno redovito praćenje i kontrola prema preporuci liječnika.
Polipi u debelom crijevu česti su nalaz, osobito nakon određene dobi i kod osoba koje idu na preventivnu kolonoskopiju. Većina polipa ne uzrokuje simptome, ali neki se s vremenom mogu promijeniti i postati zloćudni. Zato je važno znati kada ih treba ukloniti i koliko je zapravo velik rizik.
Polip je izraslina na sluznici debelog crijeva. Može biti malen i ravan ili na peteljci, a neki polipi rastu sporije, dok drugi imaju veći potencijal za pretvaranje u rak. Sama prisutnost polipa ne znači da postoji rak, ali zahtijeva procjenu stručnjaka.
Najvažnije je da se polipi razlikuju po vrsti. Neki su potpuno benigni, dok drugi, poput adenomatoznih polipa, imaju veći rizik s vremenom postati premaligne ili maligne promjene.

Polipi se najčešće uklanjaju tijekom kolonoskopije. Liječnik će preporučiti uklanjanje ako je polip:
Čak i kada polip ne izgleda opasno, često se uklanja kako bi se dobio uzorak za patohistološku analizu. To je jedini pouzdan način da se utvrdi o kojoj se vrsti radi i treba li daljnje praćenje.
Najčešći zahvat je polipektomija, odnosno uklanjanje polipa endoskopski. Manji polipi mogu se odstraniti petljom ili hvataljkom, a veći zahtijevaju pažljivije tehnike. Zahvat se obično radi tijekom kolonoskopije, bez potrebe za operacijom na otvorenom trbuhu.
Ako je polip vrlo velik, teško dostupan ili postoji sumnja na dublju zahvaćenost stijenke crijeva, liječnik može preporučiti dodatne pretrage, napredni endoskopski zahvat ili kirurško liječenje.
Rizik ovisi o vrsti i veličini polipa. Mali i benigni polipi mogu ostati bez problema, ali neki polipi mogu tijekom vremena rasti i promijeniti se. Upravo zato se polipi ne promatraju samo kao slučajan nalaz, nego kao potencijalni izvor budućeg problema.
Najvažniji rizici neliječenog polipa su:
Ne znači da će svaki polip postati zloćudan. Međutim, zbog nemogućnosti da se izgledom uvijek pouzdano razlikuje bezopasan od rizičnog polipa, uklanjanje je često najbolja i najsigurnija opcija.
Na rizik utječu više čimbenika:
Osobe s više polipa ili s polipima koji imaju adenomatozne promjene obično trebaju češće kontrole. Zato je važno čuvati patohistološki nalaz i slijediti plan nadzora koji preporuči gastroenterolog.
Nakon jednostavne polipektomije većina se ljudi brzo vraća u uobičajene aktivnosti. Moguća je kratkotrajna nelagoda, nadutost ili blago krvarenje, osobito ako je uklonjen veći polip. Liječnik će objasniti koje su tegobe očekivane i kada se treba javiti na kontrolu.
Odmah se javite liječniku ako nakon zahvata imate jaču bol u trbuhu, obilnije krvarenje, vrtoglavicu, temperaturu ili slabost. Takvi simptomi nisu uobičajeni i zahtijevaju procjenu.
Nakon uklanjanja polip se šalje na analizu. Nalaz pokazuje o kojoj se vrsti radi i postoje li stanice s većim rizikom za daljnje promjene. Na temelju tog nalaza određuje se kada treba ponoviti kolonoskopiju.
Važno je znati da uredan izgled polipa tijekom kolonoskopije ne isključuje rizične promjene. Zato se ne oslanja samo na izgled, nego na kombinaciju endoskopskog nalaza i patohistologije.

Ne može se svaki polip spriječiti, ali zdrav način života i redoviti preventivni pregledi mogu pomoći u ranom otkrivanju. Korisne navike uključuju uravnoteženu prehranu, dovoljno kretanja, prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Najvažnija mjera ipak ostaje probir, osobito kod osoba s povećanim rizikom.
Obratite se liječniku ako imate krv u stolici, promjene u pražnjenju crijeva, neobjašnjiv umor, anemiju ili ako je u obitelji bilo raka debelog crijeva. Ako vam je pronađen polip, pitajte koja je njegova vrsta, je li potpuno uklonjen i kada treba sljedeća kontrola.
Polipi u debelom crijevu nisu uvijek hitno stanje, ali nisu ni nalaz koji treba zanemariti. Pravodobno uklanjanje i praćenje znatno smanjuju rizik od ozbiljnijih komplikacija i pomažu da se problem otkrije u ranoj, liječivoj fazi.
Ne moraju svi, ali se većina preporučuje ukloniti ako su dostupni tijekom kolonoskopije, osobito ako su sumnjivi, veći ili adenomatozni.
Zahvat se obično radi tijekom kolonoskopije uz sedaciju ili prema protokolu ustanove, pa većina pacijenata osjeća malo ili ništa tijekom postupka.
Vrijeme čekanja ovisi o laboratoriju i ustanovi. Liječnik će vas obavijestiti kada očekivati patohistološki nalaz i daljnje korake.
Može, osobito ako osoba ima sklonost stvaranju novih polipa. Zato su kontrole nakon uklanjanja važne.
Interval ovisi o vrsti, veličini i broju polipa te nalazu patohistologije. Točan termin određuje gastroenterolog nakon pregleda nalaza.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International