Krioterapija kože je postupak u kojem se kožna promjena kontrolirano zamrzava, najčešće tekućim dušikom, kako bi se uništilo abnormalno tkivo. Primjenjuje se na odabrane promjene poput bradavica, aktiničnih keratoza i nekih benignih tvorbi, a oporavak je obično kratak.
Krioterapija za kožne promjene je čest dermatološki postupak koji koristi vrlo niske temperature za uništavanje ciljane promjene na koži. Najčešće se primjenjuje tekući dušik, a zahvat se izvodi ambulantno i obično traje kratko. Važno je znati da krioterapija nije prikladna za svaku promjenu na koži, pa odluku o liječenju treba donijeti dermatolog nakon pregleda.
Krioterapija kože je metoda u kojoj se promjena na koži kratko izlaže ekstremnoj hladnoći. Hladnoća oštećuje stanice promjene i potiče njihovo propadanje, nakon čega se koža postupno obnavlja. Postupak se najčešće koristi za površinske ili dobro ograničene promjene.
Ovisno o vrsti promjene, liječnik može primijeniti krioterapiju u jednom ili više ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja. Dubina i trajanje primjene prilagođavaju se vrsti lezije, lokaciji i osjetljivosti kože.

Krioterapija se može koristiti za određene benigne i prekancerozne promjene, ali i za neke druge odabrane lezije. Najčešće se razmatra kod:
Nisu sve promjene prikladne za zamrzavanje. Ako je promjena sumnjiva na zloćudnost, liječnik može preporučiti dodatnu obradu, dermatoskopiju ili biopsiju umjesto krioterapije.
Jedna od glavnih prednosti je jednostavnost postupka. Krioterapija je obično brza, ne zahtijeva opću anesteziju i često se izvodi u ambulanti. To je mnogim pacijentima praktično rješenje za manje kožne promjene.
Dodatne prednosti mogu uključivati:
Ipak, uspjeh ovisi o vrsti promjene, njezinoj dubini i točnosti dijagnoze. Ponekad je potrebno više tretmana, a neke promjene mogu se vratiti.
Prije postupka liječnik pregleda kožu i objašnjava što se može očekivati. Koža se po potrebi očisti, a zatim se tekući dušik ili drugi uređaj za krioterapiju nanosi izravno na promjenu. Pacijent može osjetiti peckanje, žarenje ili kratkotrajnu bol.
Nakon zamrzavanja područje često pobijeli, a zatim može postati crveno i blago otečeno. To je uobičajena reakcija. Kod nekih ljudi stvara se mjehurić, a kasnije krastica koja otpada tijekom cijeljenja.
Kao i svaki medicinski postupak, krioterapija može imati nuspojave. Većina je prolazna i blaga, ali je važno biti svjestan mogućih reakcija:
Rizik od nuspojava može biti veći na određenim dijelovima tijela, primjerice na potkoljenicama, te kod osoba s osjetljivijom kožom ili slabijim cijeljenjem. Ako bol, crvenilo ili oteklina postanu izraženi ili se pogoršavaju, treba se javiti liječniku.
Oporavak nakon krioterapije kože najčešće je jednostavan. Većina ljudi može se vratiti svakodnevnim aktivnostima odmah ili isti dan, ovisno o mjestu tretmana i veličini promjene. Na tretiranom području može se nekoliko dana do nekoliko tjedana primjećivati osjetljivost, krastica ili promjena boje.
Za vrijeme cijeljenja važno je pratiti upute liječnika. Obično se preporučuje da se područje održava čistim i suhim te da se ne struže krastica niti otvara mjehurić. Ako je potrebno, liječnik može savjetovati nježno pranje i zaštitu flasterom.
Kožu treba čuvati od sunca, osobito dok je osjetljiva i svježe cijeli. Ako je promjena na vidljivom području, privremena promjena boje može trajati dulje od ostalih simptoma.
Kontaktirajte liječnika ako nakon postupka primijetite:
Također se javite ako niste sigurni je li promjena uopće prikladna za krioterapiju ili ako se nakon tretmana ponovno pojavi.

Priprema je obično jednostavna, ali je korisno unaprijed reći liječniku koje lijekove uzimate, imate li alergije i jeste li skloni stvaranju ožiljaka ili tamnijih ili svjetlijih mrlja na koži. Ako je promjena na području koje se često nadražuje, liječnik može dati dodatne upute za zaštitu nakon zahvata.
Nemojte sami uklanjati ili agresivno tretirati promjenu prije pregleda. To može otežati procjenu i odgoditi ispravno liječenje.
Krioterapija kože može biti vrlo korisna za odabrane kožne promjene, ali nije univerzalno rješenje. Najbolji kandidat je osoba s jasno prepoznatom promjenom koja je prikladna za površinsko zamrzavanje. Dermatolog će procijeniti je li postupak siguran i ima li smisla u vašem slučaju.
Ako imate novu, promjenjivu, brzo rastuću, krvareću ili neobičnu kožnu promjenu, važno je prvo postaviti točnu dijagnozu. U nekim situacijama druga metoda liječenja može biti prikladnija od krioterapije.
Kada se pravilno odabere i stručno provede, krioterapija kože može biti praktičan i učinkovit dio dermatološke skrbi. Razgovor s liječnikom najbolji je način da saznate očekivani tijek, moguće nuspojave i plan oporavka za vašu kožu.
Većina ljudi osjeća kratkotrajno peckanje, žarenje ili ubod hladnoće tijekom zahvata. Nelagoda obično brzo prolazi, a jačina ovisi o mjestu i veličini promjene.
Oporavak je često kratak, ali koži može trebati nekoliko dana do nekoliko tjedana da zacijeli. Trajanje ovisi o dubini tretmana i lokaciji promjene.
Ožiljak je moguć, ali nije nužan. Rizik ovisi o dubini tretmana, mjestu na tijelu i individualnom načinu cijeljenja.
Da, neke se promjene mogu vratiti ili možda neće biti potpuno uklonjene u jednom tretmanu. Tada je ponekad potrebno dodatno liječenje.
Obično se savjetuje održavati područje čistim, ne dirati krasticu ili mjehurić i štititi kožu od sunca. Točne upute daje vaš liječnik.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International