Najčešće kontraindikacije za lasersku korekciju vida uključuju nestabilnu dioptriju, određene bolesti i stanja rožnice, autoimune bolesti, trudnoću i dojenje te premalu debljinu rožnice. Odluku uvijek donosi oftalmolog nakon detaljnog pregleda, jer prikladnost zahvata ovisi o vašim nalazima i općem zdravstvenom stanju.
Laserska korekcija vida može mnogim osobama smanjiti ovisnost o naočalama ili kontaktnim lećama, ali nije prikladna za svakoga. Prije zahvata oftalmolog mora procijeniti zdravlje oka, stabilnost dioptrije i opće zdravstveno stanje. Upravo ta procjena otkriva postoje li kontraindikacije, odnosno razlozi zbog kojih zahvat možda nije siguran ili ne bi dao očekivan rezultat.
Važno je znati da kontraindikacije nisu uvijek trajne. Neka stanja samo privremeno odgađaju zahvat, dok druga mogu značiti da je potrebna druga vrsta liječenja ili druga metoda korekcije vida. U nastavku saznajte koje su najčešće prepreke za lasersku korekciju vida i zašto su važne.
Kontraindikacije su zdravstvena stanja ili okolnosti koje povećavaju rizik zahvata ili smanjuju vjerojatnost dobrog ishoda. Kod laserske korekcije vida to najčešće znači da laser možda neće dati dovoljno siguran, predvidljiv ili trajno stabilan rezultat. U nekim slučajevima zahvat može pogoršati postojeći problem s okom.
Oftalmolog zato ne gleda samo dioptriju, nego i oblik rožnice, njezinu debljinu, suhoću oka, stanje mrežnice, stabilnost refrakcije te cjelokupno zdravlje pacijenta.

Jedan od najvažnijih uvjeta za lasersku korekciju vida jest da je dioptrija stabilna. Ako se vrijednost mijenja iz godine u godinu, rezultat zahvata može biti kratkotrajan ili nepouzdan. To je osobito važno kod mlađih osoba, kod kojih se dioptrija još može mijenjati.
Laser preoblikuje rožnicu, pa ona mora imati dovoljno tkiva za siguran zahvat. Ako je rožnica pretanka ili nepravilne građe, postoji veći rizik od komplikacija i oslabljenja njezine mehaničke stabilnosti. U takvim slučajevima oftalmolog može preporučiti drugu metodu ili odustajanje od laserske korekcije.
Keratokonus je stanje u kojem rožnica postupno postaje tanja i nepravilno oblikovana. To je važna kontraindikacija za mnoge vrste laserske korekcije vida. Sličan oprez vrijedi i kod drugih bolesti rožnice, ožiljaka ili izraženih nepravilnosti koje mogu otežati sigurno planiranje zahvata.
Suho oko vrlo je čest razlog za oprez. Laserski zahvat može privremeno ili trajno pogoršati simptome poput peckanja, osjećaja stranog tijela, zamagljenog vida i nelagode. Ako su simptomi već izraženi prije zahvata, oftalmolog će najprije pokušati stabilizirati površinu oka.
Određene bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa, Sjögrenova sindroma ili drugih stanja koja utječu na cijeli organizam mogu usporiti cijeljenje i povećati rizik od komplikacija. Neka od tih stanja nisu apsolutna zabrana, ali zahtijevaju vrlo pažljivu procjenu i ponekad odgodu zahvata.
Tijekom trudnoće i dojenja hormonske promjene mogu utjecati na vid i suhoću oka. Osim toga, dioptrija može biti privremeno nestabilna. Zato se laserska korekcija vida u pravilu odgađa do završetka dojenja i stabilizacije nalaza.
Iako laser djeluje na rožnicu, stanje mrežnice i očnog dna također je važno. Osobe s određenim degenerativnim promjenama, pukotinama ili drugim problemima mogu trebati dodatnu obradu prije odluke o zahvatu. Ponekad je prioritet liječenje osnovnog stanja, a ne refrakcijska kirurgija.
Aktivne infekcije, blefaritis, konjunktivitis ili druge upale oka moraju se prvo liječiti. Zahvat na upaljenom oku povećava rizik od komplikacija i slabijeg cijeljenja. Nakon smirivanja upale oftalmolog ponovno procjenjuje prikladnost za laser.
Laserska korekcija vida obično nije prvi izbor dok se dioptrija još mijenja. Kod mlađih osoba važno je pričekati stabilnost refrakcije i završetak razvoja oka. To smanjuje mogućnost da se vid nakon zahvata ponovno promijeni.
Iako to nije medicinska kontraindikacija u užem smislu, nerealna očekivanja mogu biti razlog da se zahvat odgodi. Laser ne jamči savršen vid u svim uvjetima niti potpuno uklanja potrebu za korekcijom kod svakog pacijenta. Dobro je unaprijed razgovarati o tome što je moguće, a što nije.
Neke kontraindikacije su privremene. Na primjer, trudnoća, dojenje, aktivna infekcija oka, prolazno nestabilna dioptrija ili loše kontrolirano suho oko često znače da treba pričekati. Nakon što se stanje popravi, pacijent može ponovno biti kandidat za zahvat.
Trajnije kontraindikacije uključuju određene bolesti rožnice, vrlo tanku rožnicu ili progresivne promjene koje povećavaju rizik od komplikacija. U tim slučajevima oftalmolog može savjetovati neku drugu opciju, poput leća, naočala ili druge kirurške metode ako je prikladna.
Prije laserske korekcije vida radi se detaljan pregled. On obično uključuje mjerenje dioptrije, procjenu suznog filma, topografiju i debljinu rožnice, pregled očnog dna te razgovor o općem zdravlju i lijekovima koje uzimate. Taj pregled je ključan jer otkriva skrivene rizike koje pacijent možda ne primjećuje.
Ako nosite kontaktne leće, liječnik će vas možda zamoliti da ih prestanete nositi određeno vrijeme prije pregleda, kako bi nalaz bio što točniji. Važno je navesti sve bolesti, operacije, alergije i terapije, uključujući kapi za oči i lijekove koji utječu na imunitet ili zacjeljivanje.

Potražite savjet ako imate česte simptome suhog oka, oscilacije vida, bol, crvenilo, osjetljivost na svjetlo, poznatu bolest rožnice ili ako vam je dioptrija još uvijek u promjeni. Također je važno doći na pregled ako razmišljate o zahvatu, ali imate kroničnu bolest ili uzimate dugotrajnu terapiju.
Najčešće kontraindikacije za lasersku korekciju vida uključuju nestabilnu dioptriju, tanku ili nepravilnu rožnicu, keratokonus, suho oko, aktivne upale, trudnoću i dojenje te određene sistemske i autoimune bolesti. Ključno je da odluku ne donosite sami, nego nakon detaljne procjene oftalmologa. Tako se bira najsigurniji i najprikladniji put za vaš vid.
Ne uvijek. Blaže suho oko često se može liječiti prije zahvata, ali izraženije simptome treba ozbiljno procijeniti jer laser može pogoršati tegobe.
U pravilu ne. Zahvat se obično odgađa tijekom trudnoće i dojenja zbog hormonalnih promjena i mogućih promjena dioptrije.
Tada oftalmolog mora procijeniti je li laser siguran ili treba razmotriti drugu metodu. U nekim slučajevima laserska korekcija nije preporučljiva.
Ne nužno, ali zahtijeva pažljivu individualnu procjenu. Neka autoimuna stanja povećavaju rizik i mogu biti razlog za odgodu ili odustajanje od zahvata.
To se može utvrditi samo detaljnim oftalmološkim pregledom. Važna je stabilnost dioptrije, stanje rožnice, suznog filma i cjelokupno zdravlje oka.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International