Kateterska ablacija aritmija: kome je namijenjena i koliko pomaže

Kateterska ablacija aritmija je postupak kojim se kroz krvne žile do srca dovode tanki kateteri, a zatim se ciljano djeluje na područje koje uzrokuje ili održava nepravilni srčani ritam. Cilj je smanjiti ili ukloniti epizode aritmije, ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života. To nije zahvat za svakoga, nego se preporučuje nakon pažljive procjene kardiologa, često elektrofiziologa.

Kome je kateterska ablacija namijenjena?

Najčešće se razmatra kod bolesnika koji imaju simptomatske aritmije, osobito kada lijekovi ne pomažu dovoljno, izazivaju nuspojave ili se ne mogu dobro podnositi. Kateterska ablacija može biti opcija i kada pacijent želi izbjeći dugotrajno uzimanje antiaritmika, ako je to medicinski opravdano.

Najčešće skupine bolesnika uključuju:

• osobe sa supraventrikularnim tahikardijama, poput AVNRT-a ili AVRT-a
• bolesnike s fibrilacijom atrija, osobito ako su simptomi izraženi unatoč terapiji
• osobe s atrijskim lepršanjem
• odabrane bolesnike s ventrikulskim aritmijama, ovisno o uzroku i lokalizaciji
• pacijente kod kojih aritmija uzrokuje umor, lupanje srca, vrtoglavicu ili pad tolerancije napora

U nekih bolesnika cilj nije samo smanjenje simptoma, nego i sprječavanje komplikacija, poput slabije funkcije srca kod dugotrajnih i čestih aritmija. Odluka se temelji na vrsti aritmije, učestalosti napada, nalazima EKG-a, Holter monitoringa, ultrazvuka srca i općem zdravstvenom stanju.

Kada ablacija možda nije prva opcija?

Kateterska ablacija nije automatski najbolji izbor za svakoga. Ako je aritmija rijetka, blaga i dobro kontrolirana lijekovima, liječnik može preporučiti praćenje ili medikamentozno liječenje. Također se oprezno razmatra kod osoba s teškim popratnim bolestima, aktivnom infekcijom, nepovoljnim anatomskim uvjetima ili kada je rizik zahvata veći od očekivane koristi.

Važno je naglasiti da se odluka ne donosi samo prema simptomima. Ponekad aritmija koju pacijent osjeća vrlo neugodno nije medicinski najopasnija, dok druga, manje osjetna aritmija može zahtijevati aktivnije liječenje zbog utjecaja na srce.

Kako se zahvat izvodi?

Zahvat se obično izvodi u kateterizacijskoj ili elektrofiziološkoj sali. Najčešće se kateter uvodi kroz venu u preponi, a ponekad i kroz druge krvne žile. Uz pomoć rendgenskog snimanja i naprednih navigacijskih sustava liječnik pronalazi područje koje pokreće aritmiju. Zatim se primjenjuje energija radiofrekvencijom ili, u nekim slučajevima, krioterapijom kako bi se to područje ciljano modificiralo.

Tijekom postupka pacijent može biti budan ili u blagoj sedaciji, ovisno o vrsti aritmije i organizaciji centra. Trajanje zahvata varira. Nakon ablacije bolesnik ostaje na promatranju kako bi se pratili puls, mjesto uboda i opće stanje.

Koliko je kateterska ablacija učinkovita?

Učinkovitost kateterske ablacije ovisi prvenstveno o vrsti aritmije. Kod nekih supraventrikularnih tahikardija uspješnost je vrlo visoka, a mnogi bolesnici nakon zahvata više nemaju napadaje. Kod fibrilacije atrija rezultati su složeniji: dio bolesnika ima znatno manje simptoma i manje epizoda, dok je kod nekih potrebna ponovna ablacija ili dodatno liječenje.

Na uspjeh utječu i drugi čimbenici, primjerice:

• koliko dugo aritmija traje
• ima li bolesnik proširene pretklijetke ili drugu strukturnu bolest srca
• postoji li srčano zatajenje
• koja je točno vrsta aritmije
• iskustvo centra i elektrofiziološkog tima

Važno je razumjeti da “učinkovita” ne znači uvijek i potpuno trajno izlječenje nakon jednog zahvata. Kod nekih pacijenata potrebno je ponavljanje postupka, dok drugi nakon prve ablacije ostvare dugotrajnu kontrolu ritma.

Koje su prednosti zahvata?

Prednosti kateterske ablacije su u tome što cilja konkretan uzrok aritmije i može smanjiti potrebu za lijekovima. Mnogim bolesnicima to donosi manje palpitacija, bolju toleranciju napora i kvalitetniji svakodnevni život. Kod određenih aritmija ablacija može biti preferirana opcija jer nudi bolje dugoročno održavanje normalnog ritma nego samo lijekovi.

Dodatna prednost je što je zahvat minimalno invazivan u odnosu na kirurške metode. Oporavak je često brži, a boravak u bolnici može biti kratak, ovisno o vrsti aritmije i tijeku postupka.

Koji su rizici i nuspojave?

Kao i svaki invazivni zahvat, kateterska ablacija nosi određene rizike. Mogući su krvarenje ili hematom na mjestu uboda, prolazne smetnje ritma, oštećenje krvne žile ili, rjeđe, ozbiljnije komplikacije povezane sa srcem ili okolnim strukturama. Rizik ovisi o vrsti ablacije, općem stanju bolesnika i iskustvu tima.

Nakon zahvata liječnik obično daje upute o mirovanju, praćenju mjesta uboda i prepoznavanju simptoma zbog kojih se treba javiti na kontrolu, poput jačeg krvarenja, otežanog disanja, nesvjestice ili izraženih bolova u prsima.

Što očekivati nakon zahvata?

Nakon ablacije dio bolesnika može imati kratkotrajne, prolazne palpitacije ili osjećaj “preskakanja” srca dok se tkivo oporavlja. To ne znači nužno da je zahvat neuspješan. Liječnik će odrediti kontrolne preglede, EKG i po potrebi Holter monitoring kako bi procijenio ritam i potrebu za daljnjom terapijom.

Važno je pridržavati se preporuka o lijekovima, aktivnosti i kontroli kroničnih bolesti poput hipertenzije, šećerne bolesti, pretilosti ili apneje u snu, jer one mogu utjecati na uspjeh liječenja, osobito kod fibrilacije atrija.

Kada razgovarati s kardiologom?

Razgovor s kardiologom ili elektrofiziologom preporučuje se ako imate ponavljane epizode lupanja srca, neobjašnjivu vrtoglavicu, nesvjesticu, pad kondicije ili aritmiju koja se ne kontrolira dobro lijekovima. Uputno je ponijeti ranije nalaze, popis lijekova i opis simptoma, uključujući koliko dugo traju i što ih izaziva.

Kateterska ablacija može biti vrlo korisna opcija, ali najbolji izbor ovisi o pojedincu. Odluka se donosi nakon razgovora o očekivanoj koristi, mogućim rizicima i alternativama liječenja.

FAQ

Je li kateterska ablacija prva terapija za aritmiju?

Ne uvijek. Ovisi o vrsti aritmije, simptomima i odgovoru na lijekove. Kod nekih aritmija ablacija je vrlo rano razmatrana, a kod drugih tek nakon neuspjeha medikamentozne terapije.

Je li kateterska ablacija trajno rješenje?

Može biti dugotrajno učinkovita, ali ne jamči trajno izostanak aritmije u svih bolesnika. Kod nekih je potrebna ponovna procedura ili dodatna terapija.

Koliko se dugo ostaje u bolnici nakon ablacije?

To ovisi o vrsti zahvata, tijeku procedure i vašem općem stanju. U mnogim slučajevima praćenje je kratko, ali konačnu odluku donosi liječnička ekipa.

Hoću li nakon ablacije morati uzimati lijekove?

Ponekad da, barem neko vrijeme. To ovisi o vrsti aritmije, riziku od komplikacija i vašem odgovoru na zahvat.

Tko odlučuje jesam li dobar kandidat za ablaciju?

Odluku donosi kardiolog, često elektrofiziolog, nakon pregleda nalaza, simptoma i procjene koristi i rizika za vaš slučaj.