Kateterizacija srca je minimalno invazivan postupak kojim se pregledavaju krvne žile i srčane strukture, a po potrebi se može odmah i liječiti suženje. Najčešće se preporučuje kod sumnje na koronarnu bolest, boli u prsima, abnormalnih nalaza ili prije određenih intervencija. Priprema i oporavak ovise o vrsti zahvata, a liječnik će vam unaprijed objasniti sve korake.
Kateterizacija srca je dijagnostički i, u nekim slučajevima, terapijski postupak kojim liječnici detaljno procjenjuju srce i krvne žile. Najčešće se radi kroz tanku cjevčicu, kateter, koja se uvodi kroz arteriju ili venu i vodi do srca. Postupak može pomoći u otkrivanju suženja koronarnih arterija, procjeni srčanih zalistaka, mjerenju tlakova u srčanim šupljinama te planiranju daljnjeg liječenja.
Iako naziv može zvučati zabrinjavajuće, kateterizacija srca je u praksi uobičajen zahvat u kardiologiji. U mnogim se slučajevima obavlja radi precizne dijagnostike, a ponekad i radi istog zahvata kojim se problem može odmah riješiti, primjerice balonskom dilatacijom ili ugradnjom stenta.
Liječnik može preporučiti kateterizaciju srca kada drugi pregledi ne daju dovoljno jasne odgovore ili kada postoji potreba za brzim i točnim uvidom u stanje srca. Najčešći razlozi uključuju:
Kateterizacija srca može biti posebno važna kada je potrebno odlučiti treba li lijekovima, intervencijom ili operacijom liječiti određeno srčano stanje. Pritom je važno znati da se uvijek procjenjuje omjer koristi i rizika za svaku osobu pojedinačno.

Priprema ovisi o vrsti kateterizacije, planira li se samo dijagnostički pregled ili i terapijski zahvat. Uobičajeno ćete prije postupka dobiti jasne upute o prehrani, lijekovima i organizaciji dolaska.
Medicinski tim prije zahvata obično provjerava vitalne znakove, pristupnu točku za kateter i laboratorijske nalaze, uključujući bubrežnu funkciju i zgrušavanje krvi kada je to potrebno. Ako imate pitanja, najbolje ih je postaviti prije početka postupka.
Zahvat se najčešće izvodi u specijaliziranoj kateterizacijskoj dvorani. Nakon pripreme mjesta ulaska katetera, obično u preponi ili na ručnom zglobu, područje se lokalno anestezira. Tijekom postupka budni ste, ali opušteni, a po potrebi se primjenjuju i lijekovi za smirenje.
Kateter se pod kontrolom rendgenske slike pažljivo vodi do srca. Kroz njega se mogu ubrizgati kontrastna sredstva kako bi se krvne žile i srčane strukture jasnije prikazale. Tijekom toga možete osjetiti toplinu, kratkotrajnu nelagodu ili osjećaj lupanja srca, što treba odmah prijaviti timu ako postane neugodno.
Ako se tijekom dijagnostike otkrije suženje koje je moguće liječiti, liječnik može u istom aktu učiniti intervenciju, primjerice proširenje suženja i ugradnju stenta. To ovisi o nalazu, općem stanju i prethodnom dogovoru.
Nakon kateterizacije srca provodi se razdoblje promatranja, osobito ako je korišten kontrast, ako je rađena intervencija ili ako postoje druge bolesti koje zahtijevaju oprez. Mjesto uboda treba ostati mirno određeno vrijeme kako bi se smanjio rizik od krvarenja.
Blaga osjetljivost na mjestu ulaska katetera može biti očekivana. Ako je pristup bio kroz ruku, moguća je kratkotrajna nelagoda pri pokretima. Ako se pojave jače smetnje, poput izraženog krvarenja, naglog oticanja, trnaca, jake boli u prsima ili otežanog disanja, potrebno je odmah kontaktirati liječnika ili hitnu službu.
Kontrastno sredstvo se iz tijela najčešće izlučuje putem bubrega, pa je važno slijediti savjete o unosu tekućine i kontroli laboratorijskih nalaza ako ih je liječnik preporučio. Osobe s bubrežnim bolestima trebaju posebno individualizirane upute.
Kao i svaki invazivan postupak, kateterizacija srca nosi određene rizike, iako se oni pažljivo procjenjuju prije zahvata. Mogući rizici uključuju krvarenje na mjestu uboda, reakciju na kontrast, nepravilnosti srčanog ritma, oštećenje krvne žile ili, rjeđe, ozbiljnije komplikacije. Točan rizik ovisi o vašem zdravstvenom stanju, vrsti zahvata i dodatnim bolestima.
Vaš će vam kardiolog objasniti zašto se kateterizacija preporučuje upravo vama, koje su koristi i koje su alternativne mogućnosti ako postoje. Informirani pristanak važan je dio procesa.
Odmah se javite liječniku ako primijetite jače ili neprestano krvarenje, brzo rastući otok, jaku bol, promjenu boje ili hladnoću ekstremiteta, temperaturu, znakove infekcije na mjestu uboda, bol u prsima, otežano disanje, nesvjesticu ili izraženu slabost. Ako imate nejasnoće oko lijekova nakon zahvata, nemojte ih mijenjati na svoju ruku.
Kateterizacija srca često pruža ključne informacije koje pomažu u postavljanju dijagnoze i odabiru najboljeg sljedećeg koraka. Uz dobru pripremu i jasne upute tima, većina se ljudi kroz postupak provodi sigurno i organizirano.

Zahvat se obično radi uz lokalnu anesteziju, pa se mjesto uboda najčešće ne bi trebalo osjećati kao bolno. Moguća je kratkotrajna nelagoda, pritisak ili osjećaj topline tijekom kontrasta.
Oporavak ovisi o vrsti zahvata i mjestu ulaska katetera. Mnogi se vraćaju lakšim aktivnostima ubrzo, ali točan tempo određuje liječnik prema vašem nalazu i općem stanju.
Često je potrebno biti natašte nekoliko sati prije zahvata, ali to ovisi o vrsti kateterizacije i uputi ustanove. Uvijek slijedite točne naputke koje ste dobili.
Neke lijekove smijete uzeti, a neke je možda potrebno privremeno prilagoditi ili preskočiti. Zato je važno unaprijed predati popis terapije i slijediti upute kardiologa.
Ako imate alergiju na kontrast ili jod, obavezno to recite liječniku prije zahvata. Tim će procijeniti rizik i po potrebi planirati dodatne mjere ili alternativni pristup.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International