Priprema za fizikalnu terapiju uključuje dovoljno odmora, lagano kretanje prema uputama stručnjaka, hidrataciju i nošenje udobne odjeće. Mirovanje je potrebno samo u određenim situacijama, primjerice nakon akutne ozljede, jače boli ili prema preporuci liječnika, dok se u mnogim slučajevima potiče kontrolirano kretanje.
Fizikalna terapija može biti učinkovitija i ugodnija kada je tijelo za nju pripremljeno. Dobra priprema ne znači “forsiranje” tijela, nego stvaranje uvjeta u kojima se mišići, zglobovi i živčani sustav mogu sigurno uključiti u terapiju. To može pomoći da se lakše podnesu vježbe, manualne tehnike ili druge terapijske metode.
Istodobno je važno znati da mirovanje nije uvijek najbolji odgovor na bol ili nelagodu. U mnogim stanjima predugo ležanje može usporiti oporavak, smanjiti pokretljivost i pojačati ukočenost. Zato je važno razlikovati situacije kada treba smanjiti aktivnost od onih kada je potrebno kratkotrajno ili potpuno mirovanje.

Najvažniji korak je slijediti individualne preporuke. Neke osobe trebaju doći na terapiju nakon laganog zagrijavanja, dok druge trebaju izbjegavati određene pokrete prije tretmana. Ako imate noviju ozljedu, operaciju, upalu ili kroničnu bolest, plan pripreme mora biti prilagođen vašem stanju.
Umjesto potpunog mirovanja, često je korisno nekoliko minuta laganog hodanja, nježnog istezanja ili kruženja zglobovima. Cilj je potaknuti cirkulaciju i smanjiti ukočenost bez izazivanja boli. Pokreti trebaju biti kontrolirani i bez naglih trzaja.
Prije terapije pijte dovoljno tekućine, osobito ako vam terapija uključuje vježbe ili masažu. Ako dolazite natašte, energija vam može biti niža, pa se po potrebi posavjetujte sa stručnjakom trebate li pojesti lagani obrok ranije. Teška, masna hrana neposredno prije tretmana može povećati nelagodu.
Odjeća treba omogućiti slobodno kretanje i lak pristup dijelu tijela koji se tretira. U pravilu su najbolji lagani i prozračni materijali, bez preuske odjeće, remena ili nakita koji smetaju tijekom vježbanja ili pregleda.
Prije prve terapije korisno je zapisati svoje simptome: kada se bol javlja, što je pojačava, što olakšava, imate li trnce, slabost, oticanje ili ograničenje pokreta. Recite terapeutu i koje lijekove uzimate, imate li dijagnoze poput osteoporoze, artritisa, šećerne bolesti ili srčanih problema, te jeste li nedavno imali operaciju.
Kvalitetan san pomaže tijelu da bolje podnosi napor i oporavak. Nakon lošeg sna prag osjetljivosti na bol može biti niži, a mišići napetiji. Ako vas čeka zahtjevniji tretman, pokušajte prethodnu noć odmoriti što više možete.
Mirovanje može biti korisno u određenim akutnim situacijama, ali obično je kratkotrajno i ciljano. Potrebno je kad vam je to savjetovao liječnik ili terapeut, primjerice nakon neke vrste ozljede, u ranoj fazi oporavka nakon operacije ili kada postoji rizik da bi kretanje pogoršalo stanje.
Primjeri kada se može preporučiti mirovanje ili značajno smanjenje aktivnosti uključuju:
Važno je ne donositi odluku o mirovanju samo prema vlastitom osjećaju, jer bol ne znači uvijek da je tijelo “oštećeno” na način koji zahtijeva ležanje. S druge strane, ignoriranje jakih simptoma i nastavak aktivnosti može odgoditi oporavak.
U mnogim slučajevima fizikalna terapija upravo koristi kontrolirano kretanje kao dio oporavka. To se često odnosi na bolove u leđima, ukočenost nakon duljeg sjedenja, određene sportske ozljede nakon početne faze ili oporavak nakon bolesti kada je sigurno postupno vraćati aktivnost.
Kontrolirano kretanje može pomoći u održavanju snage, cirkulacije i funkcije zglobova. Međutim, ono mora biti dozirano. Ako nakon aktivnosti bol postaje znatno jača, pojavljuje se oticanje ili osjećaj nestabilnosti, potrebno je obavijestiti terapeuta.
Blaga nelagoda tijekom nekih vježbi može biti očekivana, ali oštra bol, utrnulost, slabost, vrtoglavica ili izrazito pogoršanje simptoma nisu normalni znakovi za nastavak bez prilagodbe. Također, ako se nakon terapije simptomi zadrže dugo ili su svaki put jači, plan terapije treba ponovno procijeniti.

Obratite se liječniku ili terapeutu ako imate jaču bol koja ne popušta, naglo oticanje, gubitak snage, temperaturu, probleme s hodanjem ili bilo koji simptom koji vam djeluje neuobičajeno. Posebno je važno reagirati ako se stanje brzo pogoršava ili ako sumnjate na ozbiljniju ozljedu.
Najbolji pristup je individualan: nekome će biti korisno kratko mirovanje, a nekome će više pomoći rana, pažljivo dozirana aktivnost. Uz dobru pripremu za fizikalnu terapiju i jasne upute stručnjaka, veća je vjerojatnost da će tretman biti siguran i korisno usmjeren na vaš oporavak.
Ako vam je to preporučeno, kratko i lagano zagrijavanje može pomoći smanjiti ukočenost. Ne radite intenzivne vježbe bez uputa stručnjaka.
Ne. Kod nekih stanja kratkotrajno mirovanje je korisno, ali u mnogim slučajevima kontrolirano kretanje bolje podržava oporavak.
Blaga nelagoda može biti prihvatljiva, ali oštra ili rastuća bol nije znak da treba nastaviti bez prilagodbe. Javite se terapeutu.
Blaga prolazna osjetljivost može se pojaviti, ali ako bol traje, pojačava se ili je praćena oticanjem, obavijestite terapeuta ili liječnika.
Obično ne, ali to ovisi o vrsti terapije i vašem stanju. Po potrebi pojedite lagani obrok i pijte dovoljno tekućine.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International