Imunoterapija u liječenju raka: kome pomaže i zašto

Imunoterapija je oblik liječenja raka koji koristi vlastiti imunološki sustav bolesnika kako bi prepoznao i napao zloćudne stanice. Za razliku od klasične kemoterapije, koja izravno djeluje na stanice koje se brzo dijele, imunoterapija „uči” obranu organizma da bolje prepozna tumor ili uklanja kočnice koje tumor koristi kako bi izbjegao napad.

Danas je imunoterapija važan dio onkološkog liječenja, ali nije prikladna za svakoga. Odluka o primjeni ovisi o vrsti raka, stadiju bolesti, rezultatima molekularnih testova, prethodnim terapijama i općem zdravstvenom stanju bolesnika. U nekih osoba imunoterapija može biti prvi izbor, u drugih se kombinira s kemoterapijom, zračenjem, kirurškim liječenjem ili ciljanim lijekovima.

Kome je imunoterapija namijenjena?

Imunoterapija se primjenjuje kod određenih zloćudnih bolesti i pod određenim uvjetima. Najčešće se razmatra kada postoji vjerojatnost da će tumor odgovoriti na ovu vrstu liječenja ili kada druge opcije nisu dovoljne. Onkolog procjenjuje koristi i moguće rizike za svakog bolesnika zasebno.

• kod određenih tipova raka pluća, melanoma, raka bubrega, mokraćnog mjehura i nekih tumora glave i vrata
• kod dijela bolesnika s rakom debelog crijeva, dojke, jetre, jednjaka ili limfoma
• kod uznapredovale bolesti, ako je cilj produljiti kontrolu bolesti ili ublažiti simptome
• kao dio kombiniranog liječenja, kada se traži bolji terapijski odgovor
• kod bolesnika čiji tumor nosi određene biomarkere ili molekularne karakteristike koje upućuju na osjetljivost na imunoterapiju

Nisu svi tumori jednako „vidljivi” imunološkom sustavu. Zato se prije donošenja odluke često rade posebne analize tumorskog tkiva ili krvi. Ti testovi pomažu otkriti može li imunoterapija biti korisna i koji je lijek najprikladniji.

Kako imunoterapija djeluje?

Imunološki sustav prirodno prepoznaje abnormalne stanice i uništava ih. No tumorske stanice mogu razviti mehanizme kojima izbjegavaju prepoznavanje ili potiskuju imunološki odgovor. Imunoterapijski lijekovi mogu blokirati te mehanizme i „otključati” obranu tijela.

Glavni načini djelovanja

• Inhibitori kontrolnih točaka uklanjaju kočnice s imunološkog sustava kako bi T-stanice napale tumor.
• Monoklonska protutijela ciljaju određene molekule na tumorskim stanicama ili u njihovoj okolini.
• Adoptivna stanična terapija koristi laboratorijski obrađene imunološke stanice koje se vraćaju u tijelo bolesnika.
• Vakcine protiv raka pokušavaju potaknuti imunološki odgovor na specifične tumorske antigene u odabranim situacijama.
• Citokini mogu potaknuti ili pojačati aktivnost imunoloških stanica, iako se danas koriste selektivno.

Važno je razumjeti da imunoterapija ne djeluje jednako brzo kod svih. Ponekad se odgovor vidi tek nakon određenog vremena, a u pojedinim slučajevima bolest može privremeno izgledati stabilnije ili čak malo napredovati prije nego što terapija počne djelovati. Zato su redovite kontrole i slikovne pretrage ključne.

Koje su glavne prednosti imunoterapije?

Prednosti imunoterapije proizlaze iz njezina načina djelovanja. Budući da aktivira vlastitu obranu organizma, kod dijela bolesnika može pružiti dugotrajniji učinak nego neke druge terapije. To ne znači da je uvijek najbolja opcija, ali može biti vrlo vrijedna u pravilno odabranih bolesnika.

• Ciljaniji pristup – djeluje na specifične mehanizme koje tumor koristi za skrivanje od imunološkog sustava.
• Potencijal za dugotrajniju kontrolu bolesti – kod nekih bolesnika odgovor može trajati dulje nakon završetka terapije.
• Mogućnost kombiniranja s drugim metodama – može se uklopiti u multimodalno liječenje.
• Učinkovitost u određenim tumorima – posebno je važna u nekim vrstama uznapredovalog ili metastatskog raka.
• Individualizacija liječenja – odabir se temelji na biološkim svojstvima tumora i stanju bolesnika.

Neki bolesnici tijekom imunoterapije mogu bolje podnositi liječenje od klasične kemoterapije, no to ovisi o lijeku, kombinaciji terapija i općem stanju organizma. Svaka terapija ima moguće nuspojave, pa je važno ne uspoređivati ih pojednostavljeno.

Koji su mogući rizici i nuspojave?

Imunoterapija može izazvati nuspojave jer pojačani imunološki odgovor ponekad može napasti i zdrava tkiva. Te se reakcije nazivaju imunološki posredovane nuspojave. Mogu zahvatiti kožu, crijeva, jetru, pluća, štitnjaču ili druge organe.

• osip, svrbež ili promjene na koži
• proljev, bol u trbuhu ili upala crijeva
• umor i malaksalost
• promjene rada štitnjače ili drugih žlijezda
• kašalj, otežano disanje ili upala pluća

Rani znakovi nuspojava trebaju se prijaviti liječniku, osobito ako se pojave novonastali simptomi, temperatura, proljev, otežano disanje ili izražen umor. Pravodobno prepoznavanje i liječenje nuspojava često omogućuju nastavak terapije uz sigurniju kontrolu.

Kako izgleda proces odlučivanja?

Prije početka liječenja tim specijalista procjenjuje koristi i rizike. U odluku su uključeni onkolog, a ponekad i patohistolog, radiolog i drugi stručnjaci. Bolesnik obično prolazi kroz nekoliko koraka:

• analizu vrste i stadija raka
• procjenu općeg zdravstvenog stanja i drugih bolesti
• testiranje tumorskih biomarkera kad je to potrebno
• razgovor o ciljevima liječenja: izlječenje, produljenje života, kontrola bolesti ili ublažavanje simptoma
• plan praćenja tijekom terapije

Važno je postaviti pitanja prije početka: Koji je cilj liječenja? Postoje li drugi lijekovi ili kombinacije? Koje nuspojave trebam pratiti? Kada očekivati kontrolne pretrage? Jasna komunikacija pomaže bolesniku da aktivno sudjeluje u odluci.

Što bolesnici trebaju zapamtiti?

Imunoterapija raka nije univerzalno rješenje, ali je za neke bolesnike vrlo važna mogućnost liječenja. Najveću korist imaju pažljivo odabrani bolesnici s tumorima koji pokazuju određene biološke značajke ili u situacijama kada druge terapije nisu dovoljne. Prednost imunoterapije je u tome što može potaknuti dugotrajniji antitumorski odgovor, no uspjeh ovisi o vrsti raka, individualnim obilježjima bolesti i pravodobnom praćenju nuspojava.

Ako vam je predložena imunoterapija, razgovarajte sa svojim onkologom o očekivanoj koristi, mogućim rizicima i alternativama. Najbolji plan liječenja uvijek je onaj koji je prilagođen vašoj dijagnozi, ciljevima i općem zdravstvenom stanju.

FAQ

Je li imunoterapija prikladna za sve vrste raka?

Ne. Imunoterapija se koristi samo kod određenih vrsta raka i u odabranim situacijama, ovisno o biološkim značajkama tumora i stanju bolesnika.

Kako liječnik zna hoće li imunoterapija pomoći?

Procjena se temelji na vrsti raka, stadiju bolesti, prethodnom liječenju i po potrebi na biomarkerima ili drugim testovima tumorskog tkiva.

Koliko brzo djeluje imunoterapija?

Odgovor može nastupiti različitim tempom. Kod nekih bolesnika učinak se vidi ranije, a kod drugih je potrebno više vremena i redovite kontrole.

Može li se imunoterapija kombinirati s drugim liječenjima?

Da. Često se kombinira s kemoterapijom, operacijom, zračenjem ili ciljanim lijekovima, ako je to medicinski opravdano.

Trebam li odmah javiti nuspojave tijekom liječenja?

Da. Svaku novu ili izraženu tegobu, osobito proljev, kašalj, otežano disanje, osip ili temperaturu, treba što prije prijaviti liječniku.