Hernija diska nastaje kada se dio diska pomakne i može pritiskati živac, što uzrokuje bol, trnce ili slabost u vratu, ruci, križima ili nozi. Dijagnoza se postavlja razgovorom, neurološkim pregledom i po potrebi snimanjem, a liječenje najčešće počinje konzervativno.
Međukralježnički diskovi djeluju kao „jastučići” između kralježaka. Sastavljeni su od čvršćeg vanjskog prstena i mekše središnje jezgre. Kada vanjski dio oslabi ili pukne, dio jezgre može izbočiti ili iskliznuti prema okolnim strukturama. To stanje nazivamo hernija diska ili diskus hernija.
Hernija se može pojaviti u vratnoj kralježnici, gdje često uzrokuje bol u vratu i ruci, ili u lumbalnoj kralježnici, gdje se bol širi u križa i nogu. Simptomi ovise o tome pritišće li disk živac i koliko je izražena upala oko njega.

Simptomi nisu uvijek isti, ali najčešće uključuju:
Kod vratne hernije mogu se javiti bol i širenje u rame, nadlakticu, podlakticu i šaku. Kod lumbalne hernije bol često prati išijas, odnosno bol koja se spušta niz nogu. Važno je napomenuti da sama prisutnost hernije na snimci ne znači uvijek da je ona uzrok svih tegoba.
Dijagnostika počinje detaljnim razgovorom o simptomima: kada je bol počela, gdje se širi, što je pogoršava, imate li slabost, smetnje hoda ili probleme s osjetom. Liječnik će pitati i o ranijim ozljedama, fizičkom radu, dugotrajnom sjedenju i drugim bolestima.
Slijedi pregled držanja, pokretljivosti kralježnice, refleksa, snage mišića i osjeta. Testiraju se i znakovi nadražaja živca, primjerice bol pri podizanju ispružene noge kod lumbalne hernije. Ovaj korak je vrlo važan jer pomaže razlikovati herniju diska od drugih uzroka boli, poput istegnuća mišića, artroze ili problema s kukom i ramenom.
Najčešće se za potvrdu koristi magnetska rezonancija (MR), jer najbolje prikazuje diskove, živce i meka tkiva. MR se obično preporučuje kada simptomi traju, ako postoji slabost ili ako se razmatra operativno liječenje. Rendgen može pokazati položaj kralježaka i degenerativne promjene, ali ne prikazuje disk dovoljno dobro. U određenim slučajevima liječnik može preporučiti CT ili, rjeđe, elektromiografiju (EMNG) kako bi procijenio funkciju živca.
Hitna obrada potrebna je ako se pojave izražena slabost, naglo pogoršanje hoda, gubitak kontrole mokrenja ili stolice, utrnulost u području sjedala ili jaka bol uz povišenu temperaturu.
Liječenje ovisi o mjestu hernije, jačini simptoma i prisutnosti neuroloških ispada. U mnogih bolesnika tegobe se postupno smanjuju bez operacije.
Kod akutne boli često se preporučuje postupni povratak uobičajenim aktivnostima, u skladu s podnošljivošću, umjesto potpunog ležanja. Terapija se individualizira; ono što pomaže jednoj osobi ne mora biti prikladno za drugu.
Ako bol i dalje traje unatoč osnovnom liječenju, liječnik može razmotriti injekcijske postupke, primjerice epiduralne injekcije ili blokade živca. Cilj je smanjiti upalu i bol te olakšati rehabilitaciju. Takvi zahvati nisu potrebni svima i procjenjuju se prema kliničkoj slici.
Operacija se razmatra kada postoji teška ili progresivna slabost, izraženi neurološki deficit, znakovi pritiska na živce koji se ne smiruju, ili kada bol unatoč pravilnom konzervativnom liječenju značajno ograničava svakodnevni život. Najčešći zahvati su uklanjanje dijela diska koji pritišće živac te, u odabranim slučajevima, stabilizacijski zahvati.
Kirurško liječenje može brzo smanjiti pritisak na živac, ali odluka o operaciji uvijek se donosi individualno nakon procjene koristi i rizika. Ne postoji jamstvo da će svi simptomi nestati odmah ili u potpunosti.
Oporavak obično uključuje postupno vraćanje aktivnosti, ciljane vježbe i kontrolu faktora koji opterećuju kralježnicu. Važno je slušati upute liječnika ili fizioterapeuta, osobito ako postoji bol koja se širi u ekstremitet, slabost ili ograničenje pokreta.
Dugoročno su korisne navike poput redovitog kretanja, jačanja trupa, održavanja zdrave tjelesne težine i pauza tijekom sjedenja. Ako radite fizički zahtjevan posao, možda će trebati prilagoditi opterećenje ili tehniku podizanja tereta.

Javite se liječniku ako bol traje dulje od nekoliko dana, ako se širi u ruku ili nogu, ako osjećate trnce ili slabost, ili ako vas bol budi noću i ograničava svakodnevne aktivnosti. Hitno potražite pomoć ako imate gubitak kontrole mokrenja ili stolice, naglu slabost noge ili ruke, ili utrnulost u području sjedala.
Hernija diska u vratnoj i lumbalnoj kralježnici čest je uzrok boli i neuroloških simptoma. Točna dijagnoza temelji se na kliničkom pregledu i po potrebi snimanju, a liječenje najčešće započinje bez operacije. Pravodobna procjena važna je kako bi se odabrala terapija koja najbolje odgovara vašim simptomima i funkcionalnim potrebama.
Da, mnogi se simptomi smanje uz konzervativno liječenje, fizikalnu terapiju i prilagodbu aktivnosti. Operacija je potrebna samo u odabranim slučajevima.
Magnetska rezonancija je najkorisnija jer dobro prikazuje diskove i živce. Liječnik će odlučiti kada je potrebna.
Ne uvijek. Bol u nozi može imati i druge uzroke, pa je važan klinički pregled i, po potrebi, dodatna obrada.
U većini slučajeva preporučuje se lagano i postupno kretanje, uz izbjegavanje pokreta koji pojačavaju bol. Dugotrajno mirovanje obično nije korisno.
Hitno se javite ako imate gubitak kontrole mokrenja ili stolice, naglu slabost, teško hodanje ili utrnulost u području sjedala.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International