Gastroskopija i kolonoskopija su endoskopske pretrage, ali pregledavaju različite dijelove probavnog sustava. Gastroskopija služi za pregled jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva, dok kolonoskopija pregledava debelo crijevo i završni dio tankog crijeva. Liječnik bira pretragu prema simptomima, nalazu i cilju obrade.
Gastroskopija i kolonoskopija dvije su važne pretrage koje liječnicima pomažu da izravno pregledaju unutrašnjost probavnog sustava. Iako se često spominju zajedno, ne služe za pregled istog područja. Razumijevanje razlike može pomoći da lakše shvatite zašto vam je preporučena određena pretraga i kako se pripremiti.
Gastroskopija je pregled gornjeg dijela probavnog sustava. Tankom savitljivom kamerom, koja se uvodi kroz usta, liječnik pregledava jednjak, želudac i početni dio tankog crijeva, odnosno dvanaesnik. Pretraga može otkriti upalu, čireve, krvarenje, suženja, refluksne promjene i druge uzroke tegoba.
Najčešće se preporučuje kod simptoma kao što su žgaravica, bol u gornjem dijelu trbuha, otežano gutanje, mučnina, povraćanje, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili sumnja na krvarenje iz gornjeg dijela probavnog sustava. Gastroskopija je korisna i kada je potrebno uzeti uzorak tkiva za analizu.

Kolonoskopija je pregled donjeg dijela probavnog sustava. Fleksibilna kamera uvodi se kroz anus kako bi se pregledalo debelo crijevo, a po potrebi i završni dio tankog crijeva. Ova pretraga omogućuje otkrivanje polipa, upale, divertikula, suženja, izvora krvarenja i promjena koje mogu upućivati na ozbiljnije bolesti crijeva.
Kolonoskopija se često preporučuje kod promjena u navikama pražnjenja crijeva, krvi u stolici, dugotrajne proljeva ili zatvora, neobjašnjive anemije, bolova u donjem dijelu trbuha te kao dio probira na rak debelog crijeva. Može se koristiti i za uklanjanje polipa tijekom istog postupka.
Glavna razlika je u dijelu probavnog sustava koji se pregledava. Gastroskopija promatra gornji dio, a kolonoskopija donji dio probavnog sustava. Razlikuju se i u načinu pripreme, pristupu i najčešćim simptomima zbog kojih se preporučuju.
Liječnik može preporučiti gastroskopiju ako imate simptome koji upućuju na bolest gornjeg probavnog sustava. To uključuje dugotrajnu žgaravicu, osjećaj pečenja iza prsne kosti, bol ili nelagodu u gornjem dijelu trbuha, poteškoće s gutanjem, povraćanje, mučninu i sumnju na čir ili krvarenje.
Gastroskopija je također korisna ako laboratorijski nalazi upućuju na anemiju bez jasnog razloga, ako postoji sumnja na infekciju ili ako treba provjeriti promjene nakon liječenja. U nekim slučajevima pretraga se radi hitno, primjerice kod povraćanja krvi ili crne stolice.
Kolonoskopija je najčešće potrebna kada postoji sumnja na bolest debelog crijeva. To može biti zbog krvi u stolici, crne ili neuobičajene stolice, promjene ritma pražnjenja crijeva, dugotrajnog proljeva, zatvora, bolova u trbuhu ili neobjašnjive anemije.
Pretraga se preporučuje i kada liječnik želi provjeriti uzrok upalne bolesti crijeva, procijeniti polipe ili nadzirati osobe s povišenim rizikom za rak debelog crijeva. U nekim slučajevima kolonoskopija se radi i kao preventivni pregled, prema dobi, obiteljskoj anamnezi i procjeni rizika.
Priprema ovisi o vrsti pretrage. Za gastroskopiju je obično potrebno ne jesti ni piti nekoliko sati prije pregleda, kako bi želudac bio prazan. Za kolonoskopiju je priprema opsežnija i obično uključuje posebnu prehranu, tekuću dijetu i uzimanje sredstva za čišćenje crijeva prema uputama liječnika.
Važno je unaprijed obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje uzimate, osobito o lijekovima za razrjeđivanje krvi, terapiji za dijabetes i alergijama. Ako primate sedaciju ili analgosedaciju, možda ćete morati organizirati pratnju i izbjegavati vožnju nakon pretrage.
Obje pretrage mogu biti neugodne, ali se često dobro podnose, osobito uz odgovarajuću pripremu i smireno objašnjenje postupka. Tijekom gastroskopije najčešće se koristi lokalna anestezija ždrijela, a kod nekih pacijenata i sedacija. Kolonoskopija se također može raditi uz sedaciju kako bi postupak bio ugodniji.
Važno je znati da liječnik može tijekom pregleda uzeti biopsiju ili ukloniti polip bez dodatnog reza. To je često dio dijagnostike i ne znači automatski da je riječ o ozbiljnoj bolesti.

Ponekad liječnik preporuči obje pretrage, osobito kada simptomi nisu jasno ograničeni samo na gornji ili donji dio probavnog sustava. To se može dogoditi kod neobjašnjive anemije, krvarenja bez jasnog izvora, dugotrajnih i nespecifičnih bolova u trbuhu ili kada je potrebno sveobuhvatno ispitati probavni sustav.
Odluka o tome koja je pretraga potrebna ovisi o simptomima, dobi, prethodnim nalazima i procjeni specijalista. Nije svaka tegoba razlog za obje pretrage, ali liječnik će odabrati najprikladniji pregled kako bi dijagnostika bila ciljana i učinkovita.
Hitno se javite liječniku ako imate povraćanje krvi, crnu stolicu, jaku bol u trbuhu, otežano gutanje, izraženu slabost ili znakove dehidracije. Ako simptomi traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, dogovorite pregled radi procjene treba li gastroskopija, kolonoskopija ili neka druga obrada.
Pravodobna dijagnostika pomaže otkriti uzrok tegoba i usmjeriti liječenje. Ako niste sigurni koja je pretraga potrebna, najbolje je razgovarati s gastroenterologom koji će preporuku prilagoditi vašim simptomima i nalazima.
Gastroskopija pregleda jednjak, želudac i dvanaesnik, a kolonoskopija debelo crijevo i završni dio tankog crijeva.
Kod dugotrajne žgaravice i boli u gornjem dijelu trbuha najčešće se razmatra gastroskopija.
Kolonoskopija se radi kod krvi u stolici, promjena stolice, anemije, bolova u trbuhu ili kao probir na rak debelog crijeva.
Ne uvijek. Pretrage se mogu raditi uz lokalnu anesteziju ili sedaciju, ovisno o procjeni liječnika i vašoj toleranciji.
Da, tijekom gastroskopije ili kolonoskopije liječnik može uzeti biopsiju ili, kod kolonoskopije, ukloniti polip.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International