Atopijski dermatitis je kronično upalno stanje kože koje uzrokuje suhoću, svrbež i crvenilo, a simptomi se često izmjenjuju s razdobljima pogoršanja. Najvažniji koraci su redovita hidratacija kože, nježno čišćenje, izbjegavanje poznatih okidača i pravodobno javljanje liječniku kada se simptomi pogoršaju.
Atopijski dermatitis, poznat i kao atopijski ekcem, kronična je upalna bolest kože koja se često javlja u djetinjstvu, ali može potrajati i u odrasloj dobi ili se prvi put pojaviti kasnije. Najčešći simptomi su suha koža, intenzivan svrbež, crvenilo, hrapavost i pucanje kože. Kod nekih osoba simptomi dolaze i prolaze, a pogoršanja mogu biti učestalija u određenim godišnjim dobima ili nakon kontakta s nadražujućim tvarima.

Atopijski dermatitis povezan je s poremećajem zaštitne funkcije kože i pretjeranom reakcijom imunološkog sustava. Koža lakše gubi vlagu, postaje osjetljivija na iritanse i sklonija upali. Ulogu mogu imati genetika, suha klima, stres, znojenje, alergeni, gruba odjeća i neki proizvodi za higijenu. Uzrok nije isto što i krivnja roditelja ili pacijenta; riječ je o stanju koje zahtijeva dugoročnu njegu i praćenje.
Kod djece se promjene često javljaju na obrazima, pregibima laktova i koljena, vratu te na rukama. Koža može biti izrazito suha, a dijete se može češati do rana, osobito noću. Kod odraslih su promjene češće na pregibima, šakama, kapcima, vratu i gornjem dijelu trupa. Svrbež može biti vrlo izražen i utjecati na san, koncentraciju i raspoloženje.
Najvažnija je svakodnevna njega kože, čak i kad nema izraženog osipa. Nakon kratkog tuširanja ili kupanja kožu treba nježno osušiti tapkanjem i odmah nanijeti bogatu hidratantnu kremu ili mast bez mirisa. Tako se pomaže obnova kožne barijere i smanjuje osjećaj suhoće.
Ako vam je liječnik propisao lokalne lijekove, poput kortikosteroidnih ili drugih protuupalnih krema, važno ih je koristiti točno prema uputama. Ne treba ih prekidati prerano ako je terapija propisana za određeno trajanje. Kod nekih bolesnika mogu biti potrebni i drugi oblici liječenja, primjerice lijekovi za smanjenje upale ili terapija pod nadzorom dermatologa.
Prevencija pogoršanja temelji se na prepoznavanju osobnih okidača. Neki ljudi primjećuju pogoršanje nakon znojenja, stresa, hladnog i suhog zraka, agresivnih deterdženata ili određene kozmetike. Korisno je voditi kratke bilješke o tome kada se simptomi javljaju i što im prethodi.
U djece je važno prilagoditi rutinu dobi i izbjegavati proizvode koji mogu izazvati peckanje. Kod odraslih treba voditi računa o radnom okruženju, čestom pranju ruku i zaštiti kože pri kontaktu s kemikalijama ili vodom. Ako je potrebno, liječnik može preporučiti rukavice ili zaštitne mjere.

Javite se liječniku ako se osip brzo širi, ako je svrbež izrazito jak, ako koža počne curiti, stvaraju se žute krastice ili se pojavi povišena temperatura. To može upućivati na infekciju kože. Također potražite savjet ako kućna njega ne pomaže, ako je san narušen ili ako simptomi utječu na svakodnevno funkcioniranje.
Dermatolog može potvrditi dijagnozu, procijeniti težinu bolesti i predložiti plan liječenja prilagođen dobi i stanju kože. Važno je ne samoliječiti se dugotrajno, osobito ako je koža na osjetljivim područjima poput lica ili pregiba.
Atopijski dermatitis često zahtijeva strpljenje i dosljednost. Cilj liječenja nije samo smiriti trenutni osip nego i očuvati kožnu barijeru te smanjiti broj pogoršanja. Redovita njega, prepoznavanje okidača i dobra komunikacija s liječnikom mogu značajno olakšati svakodnevicu djece i odraslih.
Ako se stanje pogoršava unatoč njezi ili imate nedoumice oko terapije, potražite savjet dermatologa ili pedijatra. Pravodobna procjena pomaže odabrati najbolji plan za vašu kožu.
Ne, atopijski dermatitis nije zarazan. Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti kože, a ne o infekciji koja se prenosi s osobe na osobu.
Kod mnogih osoba stanje se može dobro kontrolirati, ali tijek je često kroničan i sklon pogoršanjima. Cilj je smanjiti simptome i broj epizoda pogoršanja.
Najviše pomažu redovita hidratacija, mlako i kratko kupanje, izbjegavanje iritansa te terapija koju preporuči liječnik ako je upala izraženija.
Ne treba samoinicijativno izbacivati namirnice. Prehrambene alergije nisu isti problem kod svih, pa je važno razgovarati s liječnikom prije promjena prehrane.
Ako se simptomi ne smiruju, osip se pogoršava, koža se inficira ili svakodnevni život i san trpe, potreban je pregled dermatologa.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International