Ablacija srčanih aritmija: tko je kandidat i što očekivati

Ablacija srčanih aritmija je zahvat kojim se pomoću katetera, najčešće kroz krvne žile iz prepona, ciljano liječe dijelovi srčanog tkiva koji pokreću ili održavaju nepravilan srčani ritam. Cilj je smanjiti ili ukloniti simptome, poboljšati kvalitetu života i, u određenim situacijama, smanjiti rizik od komplikacija aritmije.

Što je ablacija aritmija?

Srce normalno radi u pravilnom električnom sustavu. Kada se pojavi aritmija, električni impulsi mogu nastati u pogrešnom mjestu ili se širiti na nepravilan način. Ablacijom se vrlo precizno uništava ili izolira to područje kako bi se spriječilo daljnje poremećaje ritma. Postupak se najčešće izvodi kateterski, uz kontrolu rendgenom, elektrofiziološkim mapiranjem i drugim naprednim tehnikama.

Tko je kandidat za ablaciju?

Kandidat za ablaciju nije svatko tko povremeno osjeti preskakanje srca. Odluka o zahvatu ovisi o vrsti aritmije, učestalosti simptoma, učinkovitosti lijekova i općem zdravstvenom stanju. Najčešće se razmatra kod osoba koje imaju:

• učestale ili izrazito neugodne simptome poput lupanja srca, omaglice, slabosti ili otežanog disanja
• supraventrikularne tahikardije, primjerice AVNRT ili AVRT
• atrijsku fibrilaciju, osobito kada simptomi traju unatoč terapiji
• atrijski flutter
• određene ventrikulske aritmije, ovisno o uzroku i kliničkoj slici
• nepodnošljivost ili nedovoljan učinak antiaritmika

Ablacija se može preporučiti i osobama koje žele izbjeći dugotrajno uzimanje lijekova, ali samo ako je to medicinski opravdano. Nisu svi pacijenti prikladni za zahvat; odluka se donosi nakon pregleda kardiologa i, često, elektrofiziologa.

Kada ablacija možda nije najbolji izbor?

Postoje situacije u kojima se zahvat odgađa ili se bira drugi pristup. To uključuje aktivnu infekciju, nestabilno opće stanje, određene anatomske prepreke, visok operativni rizik ili kada aritmija nije dovoljno jasno dokumentirana. Ponekad je potrebno prvo optimizirati lijekove ili liječiti drugo srčano ili sistemsko stanje koje potiče aritmiju.

Kako izgleda priprema?

Prije ablacije obično se rade EKG, Holter, krvne pretrage i ehokardiografija. U nekim slučajevima potreban je i transesofagealni ultrazvuk, CT ili dodatna elektrofiziološka obrada. Liječnik će procijeniti koje lijekove treba privremeno prekinuti, osobito antiaritmike i antikoagulanse, jer to ovisi o vrsti aritmije i planiranom zahvatu.

Važno je obavijestiti liječnika o svim lijekovima, alergijama, prethodnim reakcijama na kontrast ili sedaciju te o mogućoj trudnoći. Na dan zahvata najčešće se preporučuje dolazak natašte, prema uputi ustanove.

Kako se provodi postupak?

Ablacija se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji uz sedaciju ili u općoj anesteziji, ovisno o vrsti aritmije i centru u kojem se radi. Kateteri se uvode kroz vene ili, rjeđe, arterije i vode do srca. Tamo se električnim mapiranjem pronalazi izvor aritmije, a zatim se ciljano primjenjuje radiofrekventna energija ili krioterapija.

Trajanje postupka varira. Nakon zahvata pacijent se prati nekoliko sati ili do sljedećeg dana, a mjesto uboda mora ostati mirno kako bi se smanjio rizik od krvarenja.

Koliko je ablacija uspješna?

Uspješnost ablacije ovisi o tipu aritmije, trajanju bolesti, prisutnosti drugih srčanih bolesti i iskustvu tima koji zahvat izvodi. Kod nekih supraventrikularnih tahikardija uspješnost je vrlo visoka, dok je kod atrijske fibrilacije često složenije i ponekad je potrebno više od jednog zahvata.

Važno je razumjeti da uspjeh ne znači uvijek potpuno i trajno izlječenje u svakom slučaju. Kod dijela bolesnika aritmija se može vratiti, posebno ako postoji strukturna bolest srca, visoki krvni tlak, pretilost, apneja u snu ili drugi čimbenici rizika. Nakon ablacije neki pacijenti i dalje trebaju lijekove, barem privremeno, ili praćenje zbog mogućeg povrata simptoma.

Moguće komplikacije

Kateterska ablacija smatra se dobro ustaljenim postupkom, ali kao i svaki invazivni zahvat nosi rizike. Komplikacije mogu biti blage ili, rjeđe, ozbiljne. Najčešće moguće komplikacije uključuju:

• krvarenje ili hematom na mjestu uboda
• bol i nelagodu u preponi
• oštećenje krvne žile
• privremene smetnje srčanog ritma tijekom ili nakon zahvata
• tromboembolijske komplikacije, uključujući moždani udar, osobito kod određenih zahvata
• perikardijalni izljev ili tamponadu
• rijetko oštećenje struktura u blizini srca, ovisno o vrsti ablacije
• reakciju na lijekove, sedaciju ili kontrast

Rizik komplikacija ovisi o vrsti aritmije, pristupu, trajanju postupka i općem stanju bolesnika. Liječnik će prije zahvata objasniti koristi i rizike te procijeniti omjer dobiti i mogućih nuspojava za konkretnog pacijenta.

Što očekivati nakon ablacije?

Nakon otpusta obično slijedi kontrola prema planu kardiologa. U prvim tjednima mogu se povremeno pojaviti preskakanja ili kratke epizode simptoma, što ne mora značiti neuspjeh postupka. Tijekom oporavka važno je pratiti preporuke o fizičkom naporu, uzimanju lijekova i kontroli uboda.

Hitno se javite liječniku ako imate jače krvarenje, otok ili bol u preponi, otežano disanje, bol u prsima, gubitak svijesti, neurološke simptome ili visoku temperaturu. Takvi simptomi zahtijevaju procjenu bez odgađanja.

Kako se odlučiti za zahvat?

Najbolja odluka temelji se na razgovoru s kardiologom i elektrofiziologom. Potrebno je razmotriti vrstu aritmije, učestalost i jačinu simptoma, rezultate pretraga, druge bolesti i osobne ciljeve liječenja. Ablacija aritmija može biti vrlo korisna opcija, ali je najuspješnija kada je pažljivo odabrana za pravog kandidata.

Ako imate nepravilan srčani ritam, nemojte sami prekidati terapiju niti odgađati kontrolu. Pravodobna obrada pomaže odrediti je li ablacija prikladna i što možete realno očekivati od postupka.

FAQ

Je li ablacija aritmije bolna?

Postupak se obično radi uz lokalnu anesteziju i sedaciju ili u općoj anesteziji, pa većina bolesnika ne osjeća jaču bol tijekom zahvata. Nakon postupka može biti prisutna nelagoda u području uboda.

Koliko dugo traje oporavak nakon ablacije?

Oporavak ovisi o vrsti zahvata i općem stanju bolesnika. Mnogi se vraćaju svakodnevnim aktivnostima kroz nekoliko dana, ali treba slijediti upute liječnika o naporu, lijekovima i kontroli.

Može li se aritmija vratiti nakon ablacije?

Može, osobito kod složenijih aritmija ili ako postoje drugi čimbenici rizika. Ponekad je potreban dodatni zahvat ili nastavak terapije lijekovima.

Trebam li nakon ablacije i dalje uzimati lijekove?

To ovisi o vrsti aritmije, rezultatu zahvata i drugim bolestima. Neki pacijenti nastavljaju terapiju neko vrijeme, a neki dugoročno trebaju lijekove ili antikoagulaciju.

Tko odlučuje jesam li dobar kandidat za ablaciju?

Odluku donosi kardiolog, često zajedno s elektrofiziologom, na temelju simptoma, nalaza i vašeg ukupnog zdravstvenog stanja.