Ablacija srca kod aritmija | Vodič za pacijente

Ablacija srca kod aritmija: vodič za pacijente

Ablacija srca kod aritmija: vodič za pacijente
Kratak odgovor

Ablacija srca je minimalno invazivan zahvat kojim se ciljano liječe dijelovi srčanog tkiva odgovorni za aritmiju. Najčešće je namijenjena osobama kod kojih lijekovi ne pomažu dovoljno, uzrokuju nuspojave ili aritmija značajno narušava kvalitetu života.

Ablacija srca jedan je od važnih načina liječenja određenih aritmija, odnosno poremećaja srčanog ritma. Riječ je o zahvatu koji cilja točno određeno područje u srcu iz kojeg polazi ili se održava nepravilan ritam. Cilj je smanjiti ili ukloniti epizode aritmije te poboljšati simptome i svakodnevno funkcioniranje.

Što je ablacija srca?

Ablacija srca, najčešće kateterska ablacija, minimalno je invazivan postupak. Liječnik uvodi tanke cjevčice, tzv. katetere, kroz krvne žile do srca i pomoću precizne energije utječe na maleno područje srčanog tkiva koje uzrokuje aritmiju. Ta energija može biti radiofrekventna, odnosno toplinska, ili krioterapija, pri kojoj se koristi hladnoća.

Ovaj zahvat nije za svaku aritmiju. Najčešće se razmatra kada su simptomi izraženi, kada lijekovi nisu dovoljno učinkoviti ili kada ih bolesnik ne podnosi. U nekim slučajevima ablacija može biti i prva opcija, ovisno o vrsti aritmije i procjeni kardiologa.

Kome je namijenjena?

Kardiolog objašnjava nalaz i plan liječenja pacijentu u ambulanti

Ablacija srca može biti prikladna za osobe s određenim poremećajima ritma, primjerice:

  • supraventrikularne tahikardije
  • atrijsku fibrilaciju u odabranih bolesnika
  • atrijski undulaciju
  • neke oblike ventrikularnih aritmija
  • aritmije koje se ponavljaju unatoč lijekovima

Posebno se razmatra kod ljudi koji imaju palpitacije, preskakanje srca, ubrzan rad srca, vrtoglavice, zaduhu ili osjećaj slabosti, a simptomi im remete posao, spavanje ili tjelesnu aktivnost. Odluka o zahvatu temelji se na vrsti aritmije, općem zdravstvenom stanju, dobi, prisutnim bolestima i nalazima pretraga.

Kako se pripremiti za zahvat?

Prije ablacije pacijent obično prolazi detaljnu obradu. To može uključivati EKG, Holter EKG, ultrazvuk srca, krvne pretrage i ponekad dodatne slikovne ili elektrofiziološke pretrage. Liječnik će objasniti koje lijekove treba nastaviti, a koje privremeno obustaviti, osobito lijekove za razrjeđivanje krvi ili antiaritmike.

Važno je reći liječniku sve o drugim bolestima, alergijama, prethodnim zahvatima i trudnoći. Ako je planirana sedacija ili opća anestezija, dobit ćete upute o postu prije zahvata i organizaciji povratka kući.

Kako se ablacija izvodi?

Zahvat se najčešće radi u specijaliziranoj kateterizacijskoj ili elektrofiziološkoj dvorani. Nakon pripreme mjesta uboda, obično u području prepona, kateteri se uvode kroz venu, a ponekad i arteriju, i pod kontrolom rendgenske slike te električnih mjerenja vode do srca. U nekim centrima koriste se i napredni navigacijski sustavi.

Tijekom zahvata liječnik prvo precizno utvrđuje odakle aritmija potječe. Zatim na ciljano mjesto primjenjuje energiju kako bi se stvorilo malo ožiljno područje koje prekida abnormalni električni krug ili fokus. Zahvat može trajati kraće ili duže, ovisno o vrsti aritmije i složenosti slučaja.

Pacijent je tijekom postupka budan ili uspavan, ovisno o planu anestezije. Može osjetiti nelagodu, pritisak ili kratkotrajno neprijatan osjećaj pri primjeni energije, ali tim cijelo vrijeme prati stanje srca, tlak i oksigenaciju.

Što očekivati nakon zahvata?

Nakon ablacije slijedi oporavak u bolnici ili dnevnoj jedinici, ovisno o vrsti zahvata i tijeku postupka. Uobičajeno je da se nekoliko sati miruje zbog mjesta uboda. Liječnički tim prati puls, ritam srca i moguće ranije komplikacije.

Na mjestu uboda može se pojaviti blaga bol, modrica ili osjetljivost, što obično prolazi kroz nekoliko dana. Većina pacijenata dobiva upute o kretanju, kupanju, fizičkom naporu i uzimanju lijekova. Važno je točno se pridržavati preporuka, osobito ako je propisana antikoagulantna terapija.

U prvih nekoliko tjedana nakon ablacije moguće su povremene palpitacije ili prolazne smetnje ritma. To ne mora značiti da zahvat nije uspio, ali svaku novu ili jaču tegobu treba prijaviti kardiologu.

Koje su moguće koristi i ograničenja?

Ablacija srca može smanjiti učestalost ili potpuno ukloniti određene aritmije te ublažiti simptome. Kod nekih bolesnika smanjuje se potreba za lijekovima. Ipak, uspjeh ovisi o vrsti aritmije, trajanju tegoba, prisutnosti drugih bolesti i anatomskim osobitostima srca.

Važno je znati da ablacija nije uvijek trajno rješenje i da se aritmija ponekad može vratiti. U nekim slučajevima potreban je ponovni zahvat ili dodatno liječenje lijekovima. Liječnik će s vama razgovarati o realnim očekivanjima prije odluke o postupku.

Postoje li rizici?

Kao i svaki invazivni postupak, i ablacija nosi određene rizike. Oni mogu uključivati krvarenje ili hematom na mjestu uboda, oštećenje krvne žile, reakcije na lijekove, poremećaj ritma tijekom zahvata i, rijetko, ozbiljnije komplikacije povezane sa srcem ili okolnim strukturama. Učestalost i vrsta rizika ovise o vrsti ablacije i općem stanju pacijenta.

Zbog toga je važno da postupak izvodi iskusan tim u ustanovi koja ima odgovarajuću dijagnostiku i mogućnost zbrinjavanja eventualnih komplikacija.

Kada potražiti liječničku pomoć nakon ablacije?

Medicinski tim priprema opremu za katetersku ablaciju u elektrofiziološkoj dvorani

Odmah se javite liječniku ako nakon zahvata imate jače krvarenje, naglu oteklinu ili bol u preponi, bol u prsima, otežano disanje, nesvjesticu, trajno ubrzan ili izrazito nepravilan puls, temperaturu ili znakove infekcije na mjestu uboda. Brza procjena je osobito važna ako imate i druge kronične bolesti.

Zaključak

Ablacija srca važna je opcija liječenja za odabrane pacijente s aritmijama. Može značajno pomoći osobama koje imaju učestale ili simptomatske poremećaje ritma, osobito kada lijekovi nisu dovoljni. Odluku o zahvatu uvijek treba donijeti zajedno s kardiologom, nakon detaljne procjene koristi i rizika.

FAQ

Je li ablacija srca bolna?

Zahvat se obično izvodi uz lokalnu anesteziju i po potrebi sedaciju ili opću anesteziju. Većina pacijenata osjeća tek nelagodu ili pritisak, a ne jaku bol.

Koliko traje oporavak nakon ablacije?

Oporavak ovisi o vrsti zahvata i vašem općem stanju. Mnogi se vraćaju svakodnevnim aktivnostima u nekoliko dana, ali treba slijediti upute liječnika o mirovanju i fizičkom naporu.

Može li se aritmija vratiti nakon ablacije?

Može, ovisno o vrsti aritmije i drugim čimbenicima. Ponekad je potreban dodatni zahvat ili nastavak terapije lijekovima.

Tko nije dobar kandidat za ablaciju?

Ablacija nije prikladna za svaku osobu ni za svaku aritmiju. Oprez je potreban kod određenih komorbiditeta, a konačnu odluku donosi kardiolog nakon procjene nalaza i rizika.

Trebam li prestati s lijekovima prije zahvata?

Ne mijenjajte terapiju sami. Liječnik će vam reći koje lijekove trebate nastaviti, a koje privremeno obustaviti prije ablacije.

×
Search

Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International