Ablacija srca: kada se preporučuje i koliko traje

Ablacija srca minimalno je invazivan zahvat koji se koristi za liječenje određenih poremećaja srčanog ritma, odnosno aritmija. Cilj je ukloniti ili “isključiti” sitno područje srčanog tkiva koje stvara ili održava nepravilne električne signale. Zahvat se najčešće izvodi putem katetera, kroz krvne žile, bez potrebe za klasičnom operacijom na otvorenom srcu.

Za koje se aritmije preporučuje ablacija srca?

Ablacija srca ne preporučuje se za svaku aritmiju. Liječnik će je razmotriti kada je poremećaj ritma simptomatski, učestao, teško se kontrolira lijekovima ili značajno smanjuje kvalitetu života. Također se može preporučiti kada postoji rizik od komplikacija zbog samog ritma srca.

Najčešće aritmije za koje se ablacija razmatra

• Fibrilacija atrija – osobito kada simptomi potraju unatoč terapiji ili se ritam često vraća u nepravilno stanje.
• Undulacija atrija (atrijski flutter) – često dobro reagira na ablaciju, osobito kada je ritam tipičan.
• Supraventrikulske tahikardije – primjerice AVNRT i AVRT, koje mogu uzrokovati nagle napadaje ubrzanog srčanog rada.
• Ventrikulske ekstrasistole – ako su vrlo učestale, izazivaju simptome ili utječu na funkciju srca.
• Određene ventrikulske tahikardije – u odabranih bolesnika, ponekad kao dio šireg plana liječenja.

Odluka o ablaciji ovisi o vrsti aritmije, trajanju tegoba, nalazima EKG-a i holtera, strukturi srca, prisutnosti drugih bolesti te prethodnom odgovoru na lijekove. U nekim slučajevima ablacija može biti prva preporučena opcija, a u drugima se razmatra nakon pokušaja medikamentoznog liječenja.

Kada se zahvat posebno razmatra?

• kada aritmija izaziva lupanje srca, umor, vrtoglavicu ili kratkoću daha
• kada ometa svakodnevne aktivnosti ili san
• kada lijekovi nisu dovoljno učinkoviti ili nisu dobro podnošljivi
• kada postoji povećan rizik od pogoršanja srčane funkcije
• kada se želi smanjiti potreba za dugotrajnom antiaritmijskom terapijom

Kako izgleda ablacija srca?

Zahvat se obično izvodi u elektrofiziološkom laboratoriju. Prije početka pacijent dobiva lokalnu anesteziju na mjestu ulaska katetera, a prema potrebi i sedaciju. Kateteri se najčešće uvode kroz venu u preponi, a rjeđe i kroz druge krvne žile. Uz pomoć posebne opreme liječnik mapira električnu aktivnost srca i pronalazi područje koje potiče aritmiju.

Nakon što se problematično žarište precizno odredi, ono se uništava energijom koja može biti radiofrekventna ili krioterapijska, ovisno o vrsti aritmije i procjeni tima. Tijekom zahvata pacijent je pod nadzorom EKG-a, tlaka i drugih vitalnih parametara.

Koliko traje zahvat ablacije srca?

Trajanje ablacije srca nije isto za sve pacijente. Ovisi o vrsti aritmije, anatomiji srca, prethodnim zahvatima i složenosti mapiranja. Jednostavniji zahvati mogu trajati kraće, dok složenije ablacije mogu potrajati znatno duže.

U praksi, sam postupak može trajati od otprilike jednog do nekoliko sati. Na ukupno vrijeme utječe i priprema prije zahvata te nadzor nakon završetka. Zbog toga boravak u ustanovi često traje dulje od samog vremena provedenog u laboratoriju.

Što sve utječe na trajanje?

• vrsta aritmije koja se liječi
• je li aritmija stalna ili dolazi u epizodama
• treba li detaljno elektroanatomsko mapiranje
• postoji li više žarišta aritmije
• je li pacijent već ranije imao ablaciju
• treba li dodatno testiranje tijekom zahvata

Što očekivati prije zahvata?

Prije ablacije liječnik obično pregledava EKG, holter, laboratorijske nalaze i nalaze ultrazvuka srca. Ponekad su potrebne dodatne pretrage, primjerice CT ili MR srca, osobito ako se planira složeniji zahvat. Možda će biti potrebno privremeno prilagoditi terapiju, uključujući lijekove protiv aritmije i lijekove za razrjeđivanje krvi, ali to uvijek određuje liječnik.

Pacijent dobiva upute o prehrani, uzimanju tekućine i tome treba li doći natašte. Važno je unaprijed prijaviti alergije, ranije reakcije na lijekove, trudnoću i sve druge bolesti.

Oporavak nakon ablacije

Nakon zahvata slijedi kraće ili dulje promatranje, ovisno o vrsti ablacije i stanju pacijenta. Moguća je blaga nelagoda na mjestu ulaska katetera, umor ili osjećaj preskakanja srca u prvim danima. To ne mora značiti da je zahvat neuspješan, jer srce može trebati vrijeme za stabilizaciju.

Liječnik će dati upute o mirovanju, ranijem ustajanju, kontroli rane i povratku svakodnevnim aktivnostima. Važno je javiti se liječniku ako se pojave jače krvarenje, oticanje prepona, temperatura, bol u prsima, otežano disanje ili nesvjestica.

Prednosti i moguća ograničenja ablacije

Ablacija srca može smanjiti učestalost ili potpuno ukloniti određene aritmije te poboljšati simptome i kvalitetu života. Kod nekih vrsta aritmija uspješnost je vrlo dobra, ali rezultat ovisi o pojedinačnom slučaju. Ponekad je potrebno ponoviti zahvat ili nastaviti terapiju lijekovima.

Svaki invazivni zahvat nosi i rizike, iako se oni procjenjuju individualno. Zato je važno da pacijent s kardiologom razgovara o očekivanoj koristi, mogućim komplikacijama i alternativama liječenja.

Kada se javiti liječniku?

Za procjenu ablacije srca javite se ako imate česta ili naporna lupanja srca, neobjašnjive epizode ubrzanog pulsa, vrtoglavice, nesvjesticu, umor ili kratkoću daha. Hitna procjena potrebna je kod boli u prsima, izrazite otežanosti disanja ili gubitka svijesti.

Ako vam je ablacija predložena, pitajte liječnika zašto se preporučuje baš u vašem slučaju, koliko bi zahvat mogao trajati i kakav je plan nakon zahvata. Jasne informacije pomažu da se bolje pripremite i donesete odluku uz razumijevanje svih koraka.

FAQ

Je li ablacija srca bolna?

Zahvat se obično radi uz lokalnu anesteziju i po potrebi sedaciju, pa većina pacijenata osjeća tek pritisak ili nelagodu, a ne jaku bol.

Koliko dana traje oporavak nakon ablacije?

Oporavak je individualan i ovisi o vrsti zahvata te općem stanju pacijenta. Mnogi se vraćaju lakšim aktivnostima relativno brzo, ali točan plan daje liječnik.

Može li se aritmija vratiti nakon ablacije?

Može, ovisno o vrsti aritmije i pojedinačnom slučaju. Ponekad je potreban dodatni zahvat ili nastavak terapije lijekovima.

Tko nije dobar kandidat za ablaciju srca?

To procjenjuje kardiolog. Ponekad se ablacija odgađa ili izbjegava zbog drugih bolesti, anatomskih razloga ili ako se rizik procijeni većim od očekivane koristi.

Trebam li prestati s lijekovima prije zahvata?

Ne mijenjajte terapiju sami. Liječnik će vam reći koje lijekove treba privremeno obustaviti, a koje nastaviti uzimati prije ablacije.